Kada je krajem prošle godine u KBC Split po prvi put izveden zahvat koji otklanja problem visokog arterijskog tlaka, u timu je bio i mladi splitski liječnik, dr. sc. Domagoj Marković, interventni kardiolog.
Bili ste dio tima koji je obavio prvu operaciju renalne simpatičke denervacije, nove metode liječenja arterijske hipertenzije. Je li taj zahvat trajno rješenje za one koji pate od visokog krvnog tlaka?
Da, tim sastavljen od liječnika, medicinskih sestara i inžinjera s Odjela interventne
kardiologije u Splitu je napravio prvu renalnu denervaciju kod pacijenta s izrazito povećanim arterijskim tlakom. Samu operaciju sam naučio i usavršio kada sam radio u Zurichu te potrebno znanje o tome donio u KBC Split. Zahvat omogućuje trajno
smanjenje arterijskog tlaka. Upravo se zbog toga počeo primjenjivati kod velikog broja
pacijenata s povećanim arterijskim tlakom. Kandidati za tu operaciju su pacijenti koji ne bi htjeli uzimati lijekove, koji žele smanjiti broj lijekova koje uzimaju, imaju nuspojave na određene lijekove ili koji ih zbog svog stanja/bolesti ne mogu uzimati kao i oni koji unatoč svim lijekovima i dalje imaju povećane vrijednosti arterijskog tlaka.
Porast broja pacijenata
Koliko često se ovakvi zahvati izvode u KBC-u Split?
Prvi pacijent je operiran nekoliko mjeseci nakon što sam se vratio iz Zuricha u KBC Split jer je bilo potrebno organizacijski sve posložiti te dobiti odobrenje od HZZO-a za taj postupak.
Sada nam broj pacijenata raste svaki dan i javljaju nam se iz cijele Hrvatske.
Kad govorimo o intervencijskoj kardiologiji, koji zahvati su najčešći?
Najčešće se rade dijagnostičke koronarografije, a potom intervencijske koronarografije.
Pojednostavljeno, dijagnostička koronarografija je minimalno invazivna procedura s kojom
dijagnostičkim kateterima snimimo krvne žile na srcu, a intervencijska koronarografija je
kada je potrebno zbog bolesti na krvnim žilama srca postaviti stent ili balon.
Ljeto vama kardiolozima zasigurno donosi mnogo više posla, koji savjet imate za kardiološke pacijente obzirom na visoke temperature?
Kadiologija preko ljeta definitivno ima više posla tj. više pacijenata koji zahtjevaju našu
pomoć i hospitalizaciju. Razlog tome je veći broj turista koji dođu na našu obalu te jedan
postotak od njih postanu i naši pacijenti. Drugi razlog su velike vrućine koje opterećuju naš
organizam te mogu uzrokovati dodatno zdravstveno opterećenje i zdravstvene probleme.
Otprilike je 30 posto više hitnih akutnih kardioloških pacijenata s infarktom miokarda ili drugim oblikom akutnog koronarnog sindroma kojima je odmah potrebna interventna kardiologija i minimalno invazivna operacija-koronarografija. Koronarografijom procijenimo je li potrebno pacijentu postaviti stent ili drugi oblik intervencije. Kardiološkim pacijentima savjetujem da po velikim vrućinama ostanu kod kuće, da izlaze rano ujutro ili kasnije predvečer. Isto tako obvezno je uzimanje propisane terapije i pridržavanje ostalih uputa od liječnika.
Važan napredak tehnologije
U hrvatskim se bolnicama odnedavno provode zahvati uz pomoć robota, gdje je Hrvatska u odnosu na države Europe i svijeta?
Hrvatske bolnice prate svijet u operacijama uz pomoć robota. Napredak tehnologije i
robotika će u budućnosti sve više pomagati liječnicima prilikom operacija i svakodnevnog
rada, ali nikada neće moći zamijeniti liječnika u potpunosti. Medicina i liječenje pacijenata je zadnjih 30ak godina napredovalo i zbog napretka tehnologije. Isto tako, ni renalna
denervacija ne bi bila moguća bez razvoja tehnologije.
Vi ste imali priliku svoje znanje nadograditi u Švicarskoj, možete li usporediti njihov zdravstveni sustav i ovaj hrvatski? Što moramo poboljšati?
I hrvatski i švicarski zdravstveni sustav se oslanjaju na državne bolnice i institucije te najveći broj pacijenata upravo kod njih potraži zdravstvenu pomoć i liječenje. Klinički bolnički centri obrade veliki broj pacijenata, a manje bolnice preuzmu dio pacijenata da smanje pritisak na velike bolnice. U Splitu veliki broj pacijenata pomoć potraži u KBC-u Split, pogotovo u ljetnim mjesecima kada se broj turista poveća pa tako i broj pacijenata. Kad uspoređujemo osoblje, i u Švicarskoj i u Hrvatskoj nedostaje liječnika i medicinskih sestara te mislim da će se taj trend nastaviti i u budućnosti.
Edukacija u inozemstvu
Iz Hrvatske, unatoč izvrsnim rezultatima u liječenju, nažalost odlaze i liječnici i
medicinske sestre, tehničari. Vi ste mlad čovjek, što vas je motiviralo da ostanete?
Nažalost, veliki broj kvalitetnih liječnika i medicinskih sestara zbog raznih razloga napusti Hrvatsku i trajno se presele u druge europske zemlje. Smatram da kao društvo moramo napraviti sve da takve kvalitetne ljude zadržimo jer o tome ovisi budućnost. Meni je najveća motivacija bila vratiti se obitelji i prijateljima, a potom ideja da sa znanjem koje sam stekao u inozemstvu pomognem našim ljudima. Smatram da je dobro i poželjno da se mladi ljudi pa tako i liječnici dodatno educiraju u inozemstvu, a potom da se vrate s dodatnim znanjem i to znanje iskoriste za dobrobit Hrvatske i njezinih stanovnika.
Ulaganje u mlade ljude i njihovu edukaciju te mogućnost napredovanja smatram jednim od najbitnijih elemenata da osiguramo kvalitetnu zdravstvenu skrb našim pacijentima i sada i u budućnosti. Iako su liječnici dosta opterećeni bitno je imati slobodno vrijeme te ga dobro iskoristiti za relaksaciju i skupiti snage za dalje. Meni osobno je vaterpolo s prekaljenim vaterpolistima na splitskoj plaži Obojena jedan oblik relaksacije koji mi omogućuje da se „resetiram“ za idući radni dan.
