Do 2040. godine predviđa se porast broja preminulih od raka jetre za 50 posto, upozorava struka u javno-zdravstvenoj akciji Brini o jetri danas – spriječi rak sutra. Apel javnosti o sve većem problemu masne bolesti jetre zajedno upućuju Hrvatsko gastroenterološko društvo i Ministarstvo zdravstva. Jer, kako su istaknuli, riječ je o najčešćoj kroničnoj bolesti današnjice! Od masne jetre pati četvrtina odrasle populacije i čak deset posto djece.
Masna bolest jetre nije “tek” problem jednog organa – jetre – već je to multisistemska bolest, naglašavaju liječnici iz HGD-a.
– Masna jetra je povezana s nizom kroničnih bolesti; kardiovaskularnih, bubrežnih, šećernom bolesti tip 2, rakom debelog crijeva, dojke i gušterače. Stoga s pravom kažemo da je masna jetra danas tiha epidemija 21. stoljeća – upozoravaju.
Metabolička disfunkcija
Pritom se s dijagnoze masne jetre želi ukloniti stigma povezanosti s alkoholom. Zbog toga je, pojasnila je izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević, posljednjih godina uvedena nova definicija masne bolesti jetre (MASLD). Alkohol, naime, može biti uzrokom, no nipošto jedinim.
– Masna bolest jetre predstavlja nakupljanje masti u jetri uz dokaz metaboličke disfunkcije. Odnosno prisustvo jedne ili više komponenti metaboličkog sindroma; pretilosti, šećerne bolesti tipa 2, povišenih masnoća u krvi i/ili povišenog krvnog tlaka – kazala je predsjednica HGD-a.
Dodaje kako je MASLD rastući etiološki čimbenik za razvoj primarnog raka jetre.
– Rak jetre (hepatocelularni karcinom) treći je uzrok smrti od raka u svijetu. Porast njegove incidencije povezan je upravo s porastom incidencije metaboličkog sindroma te time i bolesti masne jetre – objasnila je izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević.
Ciroza jetre i (ne)mogućnosti transplantacije
Slijedom navedenog masna bolest jetre rastući je i uzrok raka i ciroze jetre. Simptomi su, a to valja istaknuti, u ranoj fazi često neprimjetni. Važnost praćenja ove bolesti je ključna, ističu iz HGD-a.
– Tim više je neizmjerno važno što ranije i na vrijeme otkriti masnu jetre i ući u sustav praćenja bolesti. Ako se bolest jetre otkrije tek u fazi ciroze ili tumora tada je jedina realno kurativna opcija – transplantacija.
Dopredsjednica HGD-a prof. dr. sc. Tajana Filipec Kanižaj o transplantaciji ističe sljedeće: “Iako se u svijetu godišnje provede oko 35 tisuća transplantacija jetre, zbog nedostatka organa značajni dio bolesnika s cirozom ili tumorima jetre umire.”
– Od posljedica ciroze jetre godišnje u svijetu umire oko milijun oboljelih, pri čemu oko 170 tisuća u EU. U Hrvatskoj se godišnje provede oko 110-150 postupaka transplantacije jetre. Oko 900 bolesnika s cirozom jetre ili hepatocelularnim karcinomom u našoj zemlji premine – upozorila je.
Ni transplantacija dakako nije bezazlena operacija. Pa je, kako se to u narodu kaže, svakako bolje spriječiti nego liječiti.
– Transplantacija jetre je kirurška metoda u kojoj se bolesna jetra zamjenjuje cijelim ili dijelom organa od preminulog ili živog donora. Nakon kirurškog postupka primatelji jetre doživotno moraju uzimati lijekove protiv odbacivanja organa, imunosupresive, koji povećavaju rizik mnogih drugih bolesti – opisuje prof. dr. sc. Filipec Kanižaj.
Jetra “trpi u tišini”, ali oštećenja mogu biti trajna
Više puta smo na našem portalu prenosili riječi struke koja redovito naglašava da je jetra organ koji “pati u tišini”. Ponovno nam to pojašnjava dr. sc. Sanja Stojsavljević, tajnica HGD-a. Jer bez jetre – ne možemo.
– Zbog svoje velike “rezervne snage” jetra može dugo funkcionirati i kad je oštećena, zbog čega se bolest često otkrije tek u uznapredovaloj fazi – upozorava.
Neki od simptoma uznapredovale bolesti jetre su sljedeći: umor, gubitak apetita, bolovi u trbuhu, žutica ili nakupljanje tekućine u trbuhu. Valja pojasniti da su među najčešćim uzrocima ciroze jetre i alkoholna bolest jetre i virusni hepatitisi B i C. Pri čemu dolazi do “kroničnog oštećenja ovog organa”, ističu iz HGD-a.
Što sve radi jetra u našem tijelu i zašto je valja čuvati objasnila je dr. sc. Sanja Stojsavljević.
– Jetra je ključni organ bez kojeg život nije moguć. Svakodnevno obavlja više od 500 funkcija, sudjeluje u detoksikaciji tijela, metabolizmu hranjivih tvari, proizvodnji važnih proteina i skladištenju vitamina i minerala – nabraja.
I zato kod narušene funkcije jetre dolazi do problema u cijelom organizmu, zaključuje liječnica.
Što možemo učiniti da sačuvamo zdravlje naše jetre?
Struka okupljena u Hrvatskom gastroenterološkom društvu daje jasne smjernice kako smanjiti rizike. Ukratko, životne navike koje provodimo svjesno loše, a nadajući se najboljem, nisu put i to moramo osvijestiti.
Mjere zaštite od razvoja bolesti jetre:
- Redovita tjelesna aktivnost
- Uravnotežena prehrana
- Održavanje zdrave tjelesne težine
- Ograničavanje konzumacije alkohola
- Testiranje na virusne hepatitise
- Cijepljenje protiv hepatitisa B
