Muzikoterapija namijenjena korištenju u svakodnevnoj kliničkoj praksi, a glazba skladana upravo za onkološke bolesnike. Ovaj nefarmakološki oblik potpore u liječenju uveden je i u OB Pula i KBC Split zahvaljujući donaciji Udruge Jedra. Pritom je riječ o hrvatskom projektu i ideji, naporima i volji domaćih medicinskih i drugih stručnjaka kako dodatno pomoći pacijentima.
– Propitujemo i tražimo u kojem segmentu skrbi možemo učiniti više – utvrdila je Sandra Karabatić, predsjednica Udruge oboljelih od raka pluća i drugih bolesti pluća JEDRA.
Obje su bolnice, za pacijente Odjela za onkologiju i hematologiju OB Pula i Klinke za plućne bolesti KBC-a Split, primile po 20 slušalica i 20 digitalnih audio playera. Muzikoterapija je itekako rado prihvaćena u pulskoj bolnici, utvrdio je voditelj Odjela prof. dr. sc. Dragan Trivanović.
– Naša suradnja s Udrugom Jedra, kao i onkološkim inicijativama i društvima, ide upravo u smjeru pomoći pacijentima ne samo suvremenim lijekovima. Nego i malim stvarima koje često znače puno više u kvaliteti života bolesnika. Nastojim da je najvažniji dio liječenja bolesnika kvaliteta života, a učinkovitost lijekova samo dio liječenja. Zato smo i uveli niz akcija u naše svakodnevne aktivnosti, a muzikoterapija se savršeno uklapa – kazao je prof. dr. sc. Trivanović.
Inicijative raznih bolesničkih udruga su važne, jer razmišljaju često iz očiju oboljelih ili iskustva onih koji su svakodnevno suočeni s dijagnozama i liječenjem.
Projekt O.R.P.H.E.U.S. inspirirali su – pacijenti
Inspiracija za uvođenje muzikoterapije došla je od samih pacijenata, otkriva nam Sandra Karabatić, magistra sestrinstva i glavna medicinska sestra Zavoda za tumore pluća i sredoprsja Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb. Kroz svoj profesionalni rad uz pružanje skrbi Karabatić je pacijente doista i – saslušala.
– Primijetila sam koliko pacijentima pomaže kada u svakodnevnu borbu unesu male ali snažne aktivnosti poput glazbe ili čitanja. Kad se suočimo s negativnim emocijama, strahom, neizvjesnošću i kompleksnim dijagnostičkim i terapijskim protokolima, nužno je novonastaloj situaciji dati novi smisao. Pronaći nešto što će skrenuti misli i pomoći u očuvanju unutarnjeg mira – otkriva.
“Nisam spremna pričati u čekaonici”
Bili joj prethodno znani ili neznani, prisjeća se, pacijenti su joj otkrivali svoje metode olakšavanja stresa u procesu liječenja.
– I danas mnogi moji pacijenti tijekom primanja terapije dolaze sa slušalicama i slušaju svoju omiljenu glazbu, neki donesu knjigu i čitaju, poput jedne moje drage prijateljice. Objasnila mi je: “Nisam spremna razgovarati u čekaonici. Svaki pacijent ima svoju priču, sve me to izbaci iz balansa” – prepričava Karabatić.
Knjiga je ovoj pacijentici, dodaje, bila “način da se umiri i pripremi na terapiju”, a pisana je riječ pomogla i Zdravku Odorčiću.
– Moj dragi pacijent Zdravko Odorčić nakon operacije raka pluća napisao je roman. Kaže da se ni ne sjeća svog oporavka, a ne osjeća se ni kao da je bolestan. To je njegov način nošenja s dijagnozom.
Ovdje valja istaknuti i da je Udruga Jedra pacijentima Opće bolnice Pula donirala i primjerke jedinstvene zbrike pjesama “Budi i ti”. Podsjetimo, krajem prošle godine zbirka je napravljena uz pomoć stotine pjesnika iz Hrvatske i drugih zemalja. Među pjesnicima koji su sudjelovali mnogo je i onih koji su i sami onkološki pacijenti.
Definirane su karakteristike poput ritma, frekvencije, trajanja i tonaliteta koji dokazano smanjuju stres, anksioznost i popratne pojave kod oboljelih od raka.
Originalna glazba zasnovana na neuroznanosti
Tako je glazba, riječima Sandre Karabatić, našla svoj put i mjesto u onkološkoj skrbi. Tako se, uostalom, rodio čitavi projekt O.R.P.H.E.U.S. osmišljen u tri faze (druga je bila upravo ova donacija bolnicama).
Cilj projekta je, pojašnjavaju iz Jedra, integracija receptivne glazbene intervencije kao nefarmakološke potpore u rutinsku onkološku skrb. Podržava ga 40 organizacija i institucija, uključujući stručna društva, Ministarstvo zdravstva, udruge pacijenata i zdravstvene djelatnike. Također, nezaobilazne ugledne glazbene umjetnike i institucije, među kojima je i Zagrebačka filharmonija.
Značajno je da je glazba odabrana za ovaj projekt nova i originalna. Točnije, skladana je za oboljele od raka s ciljem smanjenja stresa i anksioznosti i poratnih pojava, pojasnila je Karabatić.
– Propozicije kako glazba treba biti osmišljena određene su na temelju znanstvenih istraživanja neuroznanstvenika. Definirane su karakteristike poput ritma, frekvencije, trajanja i tonaliteta koji dokazano smanjuju stres, anksioznost i popratne pojave kod oboljelih od raka. Sve skladbe koje su razvijene prema tim smjernicama evaluirala je muzikoterapeutkinja s Harvarda, dr. sc. Marija Pranjić, i sada su odabrane i spremne za primjenu – kazala je Karabatić, još jednom zahvaljujući svima koji su doprinijeli projektu.
U istraživanju ćemo ponovno pitati naše pacijente koliko im se glazba sviđa i koliko im pomaže. Jer njihova je povratna informacija na kraju najvrjednija.
“Muzikoterapija je izvrstan spoj u borbi protiv malignih bolesti”
U smislu konkretne primjene muzikoterapija je, pojasnio je prof. dr. sc. Trivanović, svakako primjerena bolesnicima koji provode vrijeme u bolničkim ordinacijama, dnevnim bolnicama, sobama i čekaonicama.
Uz to što je onkolog i voditelj bolničkog odjela, prof. dr. sc. Dragan Trivanović istraživač je u kliničkim ispitivanjima te predavač na medicinskim fakultetima u Rijeci i Puli. Kroz svoj se rad bavi i psihološkim aspektom liječenja, a prepoznaje značaj udruga pacijenata.
– Već dugo pokušavam učiniti sve postupke koje se primjenjuju u bolničkim i izvanbolničkim uvjetima što manje neugodnim za pacijente. Istovremeno i povezati sve životne aktivnosti i ugodne osjećaje u jednu cjelinu. Upravo je zato muzikoterapija izvrstan spoj u borbi protiv malignih bolesti. Inicijative raznih bolesničkih udruga su važne, jer razmišljaju često iz očiju oboljelih ili iskustva onih koji su svakodnevno suočeni s dijagnozama i liječenjem – ističe liječnik.
Bez uključivanja zajednice nema optimalnih rezultata
Kroz Odjel Opće bolnice Pula dnevno prođe stotinjak pacijenata dnevno, odgovara nam prof. dr. sc. Trivanović. U dnevnoj se bolnici primjenjuju razni oblici kemoterapije, imunoterapije, ciljanog liječenja i drugih intervencija.
– Svaki pacijent dolazi sa svojom dijagnozom, pričom, problemima, neki s članovima obitelji, sanitetskim prijevozom ili pak sami pješke. Naravno da je bolja situacija na poliklinici gdje nam na kontrolu dolaze i pacijenti koji su izliječeni. Ali svakako svima treba podrška – istaknuo je.
Unutar zdravstvenog sustava, pojašnjava, jesu angažirani educirani stručnjaci za pomoć pacijentima poput onkoloških bolesnika. No to je tek jedan “sloj” nužnog psihosocijalnog i emotivnog supporta.
– Bez uključivanja obitelji, zajednice, kulture, kao i učestalih razgovora o onome što bolesnici osjećaju, nećemo postići optimalne rezultate – primjećuje onkolog.
Validacija u KBC-u Zagreb
Kad govorimo o rezultatima, za procjenu učinka muzikoterapija provest će se istraživanje u KBC-u Zagreb, pojasnila je Karabatić. Riječ je o trećoj fazi projekta O.R.P.H.E.U.S..
– U istraživanju ćemo ponovno pitati naše pacijente koliko im se glazba sviđa i koliko im pomaže. Jer njihova je povratna informacija na kraju najvrjednija. Već smo od naših članova udruge, pacijenata i medicinskih sestara, koji su sudjelovali u pilot istraživanju, dobili vrijedne povratne informacije. Uključujući i podatke o tome koje su karakteristike skladbi imale najbolji učinak.
