Dijagnostički postupak koji je u našem zdravstvu, nažalost, već tradicionalno nedostupan mnogim pacijentima godinama prati niz nelogičnosti, a pandemija je zasigurno takvu sliku još podebljala. No, o tome podaci tek slijede, a ono što zasad znamo jest da je za 25 javnih zdravstvenih bolnica za ovu godinu HZZO ugovorio ukupno 158 064 postupaka magnetske rezonance. Od toga najveći broj za najveću hrvatsku javnu bolnicu, zagrebačko Rebro, njih 22 461. Da li će se svi ti “magneti” i odraditi tek će pokazati rezultati iduće godine kada će se ovogodišnje brojke analizirati i zbrajati. Prema dosadašnjim podacima proteklih godina ista ta najveća hrvatska bolnica u spomenutoj 2019. godini odradila je 16 805 magneta, što je podatak Državne revizije.
Ugovoreni postupci, dakle broj magnetskih rezonanci koje HZZO kao državni osiguravatelj ugovori sa pojedinom bolnicom, jedan su podatak, a na drugom kraju je koliko se od toga napravi u pojedinoj godini te koliko ljudi ostane na Listi čekanja.
Prema nalazu Revizije za 2019. godinu, MR je postupak na koji se u hrvatskom zdravstvu najduže čeka, samo do rujna te godine na listi za magnet je bilo 47 397 pacijenata. Koliko ljudi u RH pak trenutno čeka na magnet – nije poznato. Naime, iz HZZO-a smo dobili odgovor kako “objektivne i točne informacije o pojedinim listama čekanja HZZO trenutno nema” te da bi za to trebalo direktno kontaktirati zdravstvene ustanove.
Pružanje usluge u najkraćem roku
Lista čekanja općenito nije ažurna i podaci o čekanju na MR stoga nisu točni, zaključila je i Revizija pri čemu je zaključeno da stoga pacijenti u Hrvatskoj ne mogu dobiti točan podatak o čekanju niti znati gdje najprije mogu dobiti termin.
Mogućnost odlaska radi bližeg termina u drugu, udaljenu zdravstvenu ustanovu, opcija je koju se ponekad “provlači” kad je u pitanju ova tema no ne postoje podaci koliko to državu i njezino zdravstvo košta, ali ni da li su pacijenti to u stanju, može li si svatko priuštiti odlazak u udaljenu bolnicu, da li je u stanju putovati te nadalje. Ono što zakonski jest zacrtano to je pružanje zdravstvene usluge u najkraćem mogućem i medicinski prihvatljivom roku što za maligne bolesti, predtransplantacijsku obradu, hematološke bolesti znači termin do četiri tjedna čekanja, a za djecu do dva mjeseca. Također, posebnim Pravilnikom tek se trebaju urediti medicinski opravdani rokovi za pružanje zdravstvene zaštite dok građani/pacijenti trebaju znati kako se na Listu čekanja mogu žaliti.
Ako zdravstvena ustanova privremeno nije u mogućnosti pružiti već naručenu zdravstvenu uslugu, obvezna je osigurati zamjensku ustanovu ili privatnog zdravstvenog radnika koji će pružiti zdravstvenu uslugu ili ponuditi zamjenski termin (u skladu s rokovima i odredbama Ugovora) i o tome obavijestiti osiguranu osobu, navodi Revizija prema čijim podacima je u 2019. u 35 hrvatske javne bolnice bilo ukupno 60 MR uređaja pri čemu su evidentne velike razlike u njihovoj starosti pa neke bolnice imaju i magnet iz 2003. godine.
Otkako su uvedene epidemiološke mjere i zdravstveni sustav se prilagođava specifičnim okolnostima, stoga su ravnateljstva bolnica na sebe preuzela sređivanje lista čekanja – dodali su u svojem odgovoru iz HZZO-a.
To pak ne znači dostupnost točne i ažurne informacije za pacijente koji, kako tvrde iz Zavoda, za sva hitna stanja ne čekaju MR dijagnostiku. S obzirom na neažurirane Liste čekanja i njihovu neuvezanost samo svaki pojedini pacijent koji trenutno u Hrvatskoj čeka na magnet može znati da li je njegovo čekanje, da tako kažemo, opravdano.
