Mentalno zdravlje žena kompleksna je i izrazito važna tema na koju utječe ispreplitanje bioloških, socijalnih, ekonomskih i kulturnih čimbenika. Zato ono nije samo individualno, nego i društveno pitanje koje zahtijeva angažman cjelokupne zajednice.
Predstojnica Klinike za psihijatriju KBC Osijek, prof. prim. dr. sc. Dunja Degmečić pojašnjava kako je desetljećima poznato da žene češće obolijevaju od tzv. „internalizirajućih“ poremećaja poput depresije i anksioznosti, koji su u žena gotovo dvostruko češći nego u muškaraca. Na njihovu pojavnost, ističe, utječu kombinacija hormonalnih, psihosocijalnih i neurobioloških čimbenika. Žene su ujedno sklonije intenzivnijem proživljavanju negativnih emocija, osjećajima tuge, krivnje, beznađa i samokritičnosti, a češće se javljaju i poremećaji spavanja te prehrane.
– S druge strane, muškarci češće razvijaju tzv. „eksternalizirajuće“ poremećaje poput ovisnosti o alkoholu, zlouporabe psihoaktivnih tvari i disocijalnih poremećaja ličnosti. Bipolarni poremećaj javlja se podjednako kod oba spola, no kod žena su češće brže izmjene faza bolesti. Shizofrenija je nešto rjeđa u žena, osobito u mlađoj dobi, dok se u postmenopauzi njezina učestalost povećava. Također, žene imaju i dvostruko veću učestalost Alzheimerove bolesti, kaže naša sugovornica.
Menopauzom se smanjuje zaštitna uloga ženskih spolnih hormona
Posebnu skupinu čine poremećaji povezani s trudnoćom i hormonalnim promjenama. Postporođajna depresija javlja se kod oko jedne od deset rodilja, dok se postpartalna psihoza javlja rjeđe, ali predstavlja hitno psihijatrijsko stanje. Profesorica Degmečić navodi da je blaži poremećaj tzv. „baby blues“, koji se javlja kratkotrajno nakon poroda. Predmenstrualni sindrom (PMS) i predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD), kaže, također su povezani s hormonalnim promjenama i mogu značajno utjecati na svakodnevno funkcioniranje.
– Ulaskom u menopauzu smanjuje se zaštitna uloga ženskih spolnih hormona, što povećava rizik od tjelesnih i psihičkih poremećaja, dodaje dr. Degmečić.
Prema njezinim riječima, društveni čimbenici također imaju značajnu ulogu u mentalnom zdravlju žena. Žene su često izložene višestrukim ulogama u obitelji, poslu i društvu, što povećava razinu stresa. Niži socioekonomski status i manja razina obrazovanja, pojašnjava, dodatno povećavaju rizik od siromaštva, ovisnosti i izloženosti nasilju. Istovremeno, žene češće razvijaju mreže socijalne podrške te su sklonije traženju stručne pomoći, iako to ovisi o kulturi i dostupnosti zdravstvenog sustava.
Uloga i pomoć psihijatra
– Uloga psihijatra i zdravstvenog sustava ključna je u prepoznavanju, liječenju i prevenciji mentalnih poremećaja kod žena, uz naglasak na edukaciju, destigmatizaciju i jačanje dostupnosti skrbi. U tom smjeru Klinika za psihijatriju KBC Osijek i Katedra za psihijatriju i psihološku medicinu Medicinskog fakulteta u Osijeku od 2012. provode edukacijske programe o mentalnom zdravlju žena, ističe dr. Degmečić.
Ujedno kaže i da se u Osijeku 7. i 8. svibnja održava Drugi znanstveno-stručni simpozij „Mentalno zdravlje žena“ s međunarodnim sudjelovanjem, koji okuplja stručnjake različitih profila s ciljem razmjene znanja, analize izazova i promicanja učinkovitih strategija prevencije i podrške mentalnom zdravlju žena. U sklopu simpozija planirano je i izdavanje sveučilišnog udžbenika „Žene, svakodnevno funkcioniranje i mentalno zdravlje“.
