Podatke smo zatražili od HZZO-a za razdoblje od siječnja do ožujka ove godine. U tom je vremenu u HZZO-u evidentirano 4.143.539 osiguranih osoba od čega je:
- 1.567.457 aktivnih osiguranika koji plaćaju doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje
- 1.055.249 umirovljenika
- 11.321 poljoprivrednika
- 420.794 članova obitelji osiguranika
- 1.103.985 koje čine nezaposleni, inozemni osiguranici – umirovljenici, učenici srednjih škola i studenti koji nisu osigurani kao članovi obitelji, osobe nesposobne za samostalan život i rad i slično.
U usporedbi sa prošlom godinom broj zaposlenih u RH koji uplaćuju doprinose za zdravstveno ove godine još je manji, lani je to bilo 1 575 192 radnika. Dakle, lanjsku 21 milijardu zdravstvenih kuna financirao je potonje navedeni broj radnik za 4,1 milijun stanovnika. Nadalje, zadnji podaci EUROSTAT-a kažu da je po glavi stanovnika u EU izdvajanje za zdravstvo 861 euro dok je EU prosjek 3100 eura. Također, treba reći da HZZO utvrđuje cijenu koliko nešto doista košta u zdravstvu prema prihodima, a ne prema stvarnoj vrijednosti. Stoga, čak 23 zdravstvene ustanove u Hrvatskoj situacija je takva da samo trošak plaća ne pokriva cijeli prihod. Plaće i broj zaposlenih u zdravstvu raste, a tužbe za prekovremeni rad bolnicama tek stižu na naplatu.
Dopunsko osiguranje
Što se tiče dopunskog zdravstvenog osiguranja broj važećih polica dopunskog koncem ožujka ove godine imalo je 2.266.668 osiguranika s tim da su od tog broja 1.702.235 osoba same plaćale policu dopunskog zdravstvenog osiguranja, a za 564.433 osiguranika polica se plaća na teret državnog proračuna. O tome da li država podmiruje te obaveze redovito osiguravatelju, kao i osiguravatelj ustanovama na godišnjoj razini iz HZZO-a kažu kako su u okviru financijskog plana HZZO-a, usvojenog u Hrvatskom saboru određeni limiti proračunskih sredstava, te država tako preuzete obveze tijekom godine redovito izvršava. Za 2021.godinu početno je planirano 2,76 milijardi kuna.
Kako prijašnjih godina, tako i ove godine donesena je izmjena i dopuna financijskog plana HZZO-a. U lipnju je na osnovu toga novi iznos proračunskih sredstava u korist HZZO-a povećan na 6,1 milijardu kuna koje država i dalje redovito izvršava. HZZO, također, redovito isplaćuje utvrđene mjesečne proračune ugovornim zdravstvenim ustanovama i ordinacijama primarne zdravstvene zaštite bez obzira da li se zdravstvena zaštite pruža osobama kojima se na plaću obračunavaju doprinosi za obvezno zdravstveno osiguranje (aktivni osiguranici) ili se radi o osobama za koje se obvezno zdravstveno osigurane plaća doprinos iz drugih izvora. Podsjećaju kako se prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, opseg prava osigurava svim osiguranim osobama pod jednakim uvjetima. Tražili smo i precizniji odgovor na pitanje o tome, postoje li nenaplaćena potraživanja ustanova ili HZZO-a za liječene osobe koje nemaju osnovu za zdravstvene usluge bez izravnog plaćanja kao i za one iz inozemstva, uključujući zemlje koji s Hrvatskom imaju ugovore o konvencijama.
U slučajevima osoba koje zdravstvenu zaštitu u RH koriste sukladno EU propisima o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, odgovorili su nam iz HZZO-a, na temelju propisanih dokumenata, trošak zdravstvenih usluga ugovornim subjektima podmiruje HZZO. Nakon toga se navedeni troškovi refundiraju od nadležnih zdravstvenih osiguranja drugih država članica ili ugovornih država, na način i u rokovima propisanim spomenutim pravnim propisima. HZZO, kako su nam rekli, nije u posjedu podataka o nenaplaćenim potraživanjima zdravstvenih ustanova prema osobama koje su bile dužne osobno podmiriti troškove korištenih zdravstvenih usluga.
