Vodič za onkološke bolesnike koji donosi informacije o prevenciji, dijagnostici i liječenju promoviran je uz nacionalni Dan preživjelih od raka u Novinarskom domu u Zagrebu. Nastao je u suradnji portalzdravlje.hr i Večernjeg lista te je dostupan besplatno.
U EU se godišnje otkrije 4 milijuna novooboljelih od raka, u svijetu 20 milijuna. U Hrvatskoj je to 24 tisuće osoba. A oko 170 tisuća osoba u Hrvatskoj preživjelo je rak. Te brojke nas ne mogu zadovoljiti, ali svi smo u prilici da ih svojim ponašanjem mijenjamo, rečeno je na panelu koji je tom prigodom održan.
Rak više nije smrtna presuda
Rak više nije smrtna presuda, ali broj preživjelih može i treba biti veći. To se može postići ranijim otkrivanjem i tako da svatko preuzme svoj dio odgovornosti. Za svakog člana društva to zahtijeva veću razinu zdravstvene pismenosti. A za struku i društvo, boljim načinima sprječavanja i brige o onkološkom bolesniku. Zato je važno da je borba protiv zloćudnih bolesti prepoznata kao jedan od nacionalnih prioriteta, rekao je prof. dr. Stjepko Pleština iz KBC-a Zagreb na panelu.
Ta opredijeljenost ogleda se u Nacionalnom strateškom planu protiv raka. Ali Akcijski plan koji jamči njegovu provedbu i građani i struka željno iščekuju, kako je rekla dr. Renata Sabljar Dračevac, predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Sabora. Uz prevenciju i ranije otkrivanje bolesti treba smanjiti lutanje pacijenata kroz sustav.
Svijetao primjer Udruge „Jedra“
Izvrstan primjer kako je oboje moguće pokazala je Udruga „Jedra“ jedinstvenim modelom programa ranog probira na raka pluća i vođenjem pacijenata kroz čitav tijek bolesti. U analizi stanja i planovima za budućnost ne smijemo zaboraviti sve oni koji sada boluju i kojima danas treba najbolja skrb, naglasila je Sabljar Dračevac.
Obiteljska liječnica dr. Ljiljana Ćenan istaknula je važnost kontinuirane skrbi i u odnosu s bolesnicima, ali i u lokalnoj zajednici. Obiteljski liječnici često liječe nekoliko generacija jedne obitelji i mogu ranije i sveobuhvatnije ukazati na rizike i probleme. Dok šalju bolesnike u sustav i prate ga najbolje kako znaju, uviđaju brojne probleme poput dugih lista čekanja, prijevoza i mnogih drugih.
Obiteljski liječnici u ordinaciji i u zajednici
Liječnik često intervenira za svog pacijenta, ali oboma treba uređeniji sustav i širi tim suradnika. Patronaža, kućna njega kao i palijativa neodvojiv su dio brige o onkološkom bolesniku. Njihova suradnja u nekim sredinama je primjer kako se skrb može organizirati oko bolesnika i put da mu se bolest, liječenje i sve što uz to ide, maksimalno olakša.
Stanjem ne možemo biti zadovoljni, ali ipak nas ohrabruju trendovi smanjenja obolijevanja i smrtnosti od zloćudnih bolesti, potvrdio je dr. sc. Mario Šekerija voditelj Registra za rak RH. Još uvijek je Hrvatska druga po smrtnosti iza Mađarske, ali se razlike svake godine smanjuju. Od nekih vrsta raka, poput dojke, trend je u stalnom padu. Kod drugih, poput raka bubrega, prostate i štitnjače broj slučajeva raste. Brojke u pandemiji tek ćemo vidjeti, iako se već sada zna da je u to doba bilo za oko 10 posto manje otkrivenih slučajeva. Oni će doći u sustav, naknadno, pa će se pravo stanje u svim EU zemljama pa i Hrvatskoj vidjeti kada i te brojke budu poznate.
Vukota: Budimo rakoborni!
– Zajednica preživjelih će se širiti i povećavati. Stoga je vrijeme obuhvatiti uz zdravstveni sustav sve ono što utječe na kvalitetu života oboljelih. Njihovo socijalno i financijsko stanje, njihove potrebe i posebno povratak u svijet rada. Kako žive oboljeli, kako oni s metastatskom bolešću, kako žive ljudi koji će se možda liječiti cijeli život? Vrijeme je da se pristup tim ljudima i njihovim obiteljima proširi, apel je prof. Ljiljane Vukota iz Udruge Sve za nju. Baš svi možemo učiniti nešto, udružiti snage i biti snažniji zagovornici i aktivisti oko povećanja kvalitete života i skrbi onkoloških bolesnika. Jednako tako imamo pravo tražiti i raditi na tome da ljudi prema svojem zdravlju budu odgovorni. Budući da nema nezainteresiranih – budimo rakoborni! To je poruka Ljiljane Vukota.
Skup su pozdravili Sunčana Glavak europarlamentarka, dr.Maja Grba Bujević kao izaslanica predsjednika Hrvatskog Sabora, dr. sc. Marija Bubaš kao izaslanica premijera Vlade RH te dr. Šani Samardžić u ime zagrebačkog gradonačelnika.
