Broj odraslih osoba, od 30 do 79 godina s hipertenzijom, povećao se sa 650 milijuna na 1,28 milijardi u posljednjih 30 godina, prema prvoj opsežnoj globalnoj analizi trendova u
prevalenciji, otkrivanju, liječenju i kontroli hipertenzije, koju su vodili Imperial College London i Svjetska zdravstvena organizacija, a objavljenoj u kolovozu u časopisu The Lancet.
prevalenciji, otkrivanju, liječenju i kontroli hipertenzije, koju su vodili Imperial College London i Svjetska zdravstvena organizacija, a objavljenoj u kolovozu u časopisu The Lancet.
Gotovo polovina tih ljudi nije znala da ima hipertenziju. Hipertenzija značajno povećava rizik od bolesti srca, mozga i bubrega te je jedan od vodećih uzroka smrti i bolesti u cijelom svijetu. Lako se može otkriti mjerenjem krvnog tlaka, kod kuće ili u domu zdravlja, a može se učinkovito liječiti jeftinim lijekovima.
Studija, koju je provela globalna mreža liječnika i istraživača, obuhvatila je razdoblje 1990. -2019. Koristila je podatke o mjerenju i liječenju krvnog tlaka kod više od 100 milijuna ljudi u dobi od 30 do 79 godina u 184 zemlje, zajedno pokrivajući 99 posto svjetske populacije, što ju čini najsveobuhvatnijim pregledom globalnih trendova u hipertenziji do sada.
Analizirajući ovu ogromnu količinu podataka, istraživači su otkrili da se malo promijenila ukupna stopa hipertenzije u svijetu od 1990. do 2019. godine, ali se teret premjestio s bogatih na zemlje s niskim i srednjim prihodom. Od 1990. godine broj osoba s hipertenzijom udvostručio se na 1,28 milijardi. To se dijelom povezuje s rastom i starenjem stanovništva. U 2019. godini više od milijardu ljudi s hipertenzijom (82 posto svih ljudi s hipertenzijom u svijetu) živjelo je u zemljama s niskim i srednjim prihodima.
Iako je jednostavno dijagnosticirati hipertenziju studija je otkrila značajne praznine u dijagnostici i liječenju. Oko 580 milijuna ljudi s hipertenzijom (41 posto žena i 51 posto muškaraca) nije bilo svjesno svog stanja jer im nikada nije dijagnosticirano. Studija je također pokazala da više od polovine ljudi (53 posto žena i 62 posto muškaraca) s hipertenzijom, odnosno ukupno 720 milijuna ljudi, nije dobilo potrebno liječenje. Krvni tlak je kontroliran lijekovima u manje od jedne od četiri žene i jednog od pet muškaraca s hipertenzijom.
Muškarci i žene u Kanadi, na Islandu i u Koreji najvjerojatnije su primali lijekove za liječenje i kontrolu hipertenzije, a više od 70 posto onih s hipertenzijom dobilo je liječenje 2019. Najmanje je vjerojatno da su lijekove primili muškarci i žene u podsaharskoj Africi, središnjoj, južnoj i jugoistočnoj Aziji te na pacifičkim otocima. Stope liječenja bile su ispod 25 posto za žene, i 20 posto za muškarce, u brojnim zemljama u ovim regijama, stvarajući ogromnu globalnu nejednakost u liječenju.
Nova smjernica Svjetske zdravstvene organizacije
Smjernica SZO -a za farmakološko liječenje hipertenzije u odraslih, objavljena u kolovozu, pruža nove preporuke za poboljšanje liječenja. Dr. Taskeen Khan s Odjela za nezarazne bolesti SZO-a, rekao je: „Nova globalna smjernica o liječenju hipertenzije, prva u 20 godina, pruža najaktualnije i najrelevantnije smjernice utemeljene na dokazima o početku farmakološkog liječenja hipertenzije u odraslih”. Preporuke obuhvaćaju razinu krvnog tlaka za početak uzimanja lijeka, koju vrstu lijeka ili kombinaciju lijekova koristiti, ciljanu razinu krvnog tlaka i koliko često treba provoditi naknadne kontrole krvnog tlaka. Osim toga, smjernica pruža osnovu za to kako liječnici i drugi zdravstveni radnici mogu pridonijeti poboljšanju otkrivanja i liječenju hipertenzije.
Podaci za ovu analizu uzeti su iz 1201 studije sa 104 milijuna sudionika u 184 zemlje, u dobi od 30- 79 godina, s mjerenjem krvnog tlaka i podacima o liječenju krvnog tlaka. Hipertenzija je definirana kao sistolički krvni tlak ≥140 mmHg, dijastolički tlak ≥90 mmHg i / ili uzimanje lijekova za hipertenziju.