Prevencija je najbolja metoda liječenja. Svi moramo raditi na što većem odazivanju na preventivne nacionalne programe, poručuje izv. prof. dr. sc. Ivana Mikolašević. Predstojnica Klinike za tumore KBC-a Rijeka ovu poruku upućuje svima jer – svatko od nas jest ili može postati pacijent.
– Samo prevencijom ili ranim otkrivanjem možemo poboljšati ishode liječenja. U bolesti nismo sami, imamo sjajne ljude diljem Hrvatske koji su sigurno tu za naše pacijente, stoga bez straha. Svaki bolesnik je individualan i zahtjeva individualan i sveobuhvatan pristup. Onkologija je sigurno grana medicine koja se najbrže razvija i svakim danom svjedočimo
novim uspjesima u liječenju – kaže predstojnica Mikolašević.
Tim za zbrinjavanje nuspojava liječenja
Upravo s Klinike koju vodi zaredao se niz inovativnih promjena s uvijek istim ciljem – boljitkom za svakog pacijenta. Uveden je niz suradnih ambulanti u okviru dnevne bolnice, a pristup pacijentu je multidisciplinaran. Ovo potonje znači da onkološkom pacijentu pristupa, uz temeljno liječenje, i fizijatar, nutricionist, dermatolog, stomatolog, psiholog itd. Riječka Klinika ima ambulantu za bol, za onkofertilitet, gerijatrijsku onkologiju, onkološko savjetovalište.
– Uveli smo onkološko savjetovalište za pacijente koji započinju bilo koji oblik onkološkog liječenja u okviru naše Klinike kako bi dobili praktične informacije, kako ne bi informacije tražili na internetu nego da provjerene informacije dobiju kod nas. Informacije o svemu; od toga što jesti, kako olakšati nuspojave, koja prava ima onkološki pacijent te nadalje. Recentno smo, nakon razgovora s našim pacijentima, otvorili i savjetovalište za podršku članovima njihovih obitelji.
Ono što svakako olakšava svakodnevni život našim pacijentima je uvođenje naše onkološke koordinatorice koja pacijente naručuje na sve potrebne pretrage. Ono što je možda malo manje poznato javnosti, u suradnji s kolegama s drugih Klinika i Zavoda KBC-a Rijeka početkom 2024., oformili smo po prvi put u Hrvatskoj, a po uzoru na europske onkološke centre, multidisciplinarni tim za zbrinjavanje nuspojava imunoterapije kojeg čine kolege onkolozi, neurolozi, gastroenterolozi, endokrinolozi, hematolozi, nefrolozi, reumatolozi, pulmolozi, kardiolozi, dermatolozi, radiolozi, patolozi… Naime, imunoterapija je svakako napravila revoluciju u liječenju karcinoma. No ova terapija može imati nuspojave koje uključuju sve organske sustave. Upravo pravovremena detekcija nuspojava i njihovo adekvatno zbrinjavanje omogućuje kod dijela bolesnika nastavak imunoterapije i svakako poboljšanje ishoda liječenja, opisuje ova liječnica.
Multidisciplinarni tim i zbrinjavanje pacijenta – odmah
Važno je podvući i kako multidisciplinarni tim koji opisuje djeluje u realnom vremenu. Dakle, pacijenti se odmah zbrinjavaju. Izradili su i takozvane virtualne kartone pacijenata unutar bolničkog informatičkog sustava. Tako svaki liječnik iz tima ima pristup informacijama o pojedinom pacijentu. Rođena Osječanka medicinu je završila upravo
u Rijeci otkud je dio svojeg profesionalnog razvoja gradila na zagrebačkom Merkuru. Njezina temeljna struka je gastroenterologija koju je s kolegom, dr. Tomislavom Bokun, istaknula na međunarodnoj razini. Kao mladi gastroenterolozi povezali su se s krovnim stručnim europskim društvom i pokrenuli u svijetu jedinstveni projekt edukacije mladih ga-
stroenterologa.
– Projekt je vrlo brzo prepoznat od iskusnih gastroenterologa i krovnih europskih institucija te je dobio pokroviteljstvo i priznanje Europskog gastroenterološkog društva (United European Gastroenterology, UEG) i drugih europskih gastroenteroloških društava. Prvi ECYG održan je 2018. u Zagrebu, a drugi lani u Dubrovniku. ECYG platforma važna je ne samo za hrvatsku gastroenterologiju i hepatologiju već i za promidžbu Hrvatske kao zemlje znanja i stručnih mladih ljudi. Organizacijski tim sastavljen je od mladih liječnika iz hrvatskih bolnica i medicinskih sestara koji vjeruju da je ključ uspjeha upravo zajedništvo, podjela posla i želja za radom i napredovanjem, uz ustrajan timski rad kako unutar tako i između naših bolnica, opisuje izv. prof. dr.sc. Ivana Mikolašević, koja je prije tri godine postala najmlađa, ali i prva žena potpredsjednica Hrvatskog gastro enterološkog društva.
Postulat: učenje, povezivanje i rast
Dosadašnjim radom, uz ostalo, jasno pokazuje važnost ulaganja u edukaciju te zajednički rad. Stoga ne čudi i kako je njezin program s buduće pozicije predsjednice ovog stručnog društva vrlo jasno i ljudski razumljiv utemeljen – učenje, povezivanje i rast. To su postulati njezina programa kao skorašnje predsjednice Hrvatskog gastroenterološkog društva
čije je pravilo kako predsjednikom nakon tri godine postaje potpredsjednik Društva.
Upravo je to stručno društvo nedavno imalo veliku javnozdravstvenu akciju rane detekcije masne jetre koja je rastući uzrok karcinoma jetre odnosno hepatocelularnog karcinoma.
– Kroz ovaj rad nastojimo detektirati rizične bolesnike i ovaj karcinom jetre u što ranijem stadiju. Tumori probavnog sustava su, nažalost, jedni od najčešćih tumorskih sijela, osobito ako pogledamo npr. karcinom debelog crijeva. Stoga je, svakako, gastroonkologija neodvojiv dio kako gastroenterologije, tako i onkologije. Imajući u vidu rastuću incidenciju
malignih oboljenja, dostupnost moderne ciljane onkološke terapije i činjenicu da veliki broj malignih oboljenja danas postaje kronična bolest, nameće se nužnost objedinjavanja skrbi za onkološke bolesnike. Naime, u kontekstu onkološkog bolesnika apsolutno je nužan multidisciplinarni pristup. Današnja ciljana terapija i imunoterapija je visokoučinkovita
terapija za liječenje brojnih malignih oboljenja, ali ta terapija ima određene nuspojave kao npr. hepatititsi (upala jetre), kolitisi (upala crijeva), što zahtijeva brzu dijagnostiku i zbrinjavanje navedenih nuspojava na adekvatan način, a kako bi se kod dijela bolesnika omogućila daljnja primjena visokoučinkovite terapije i poboljšali ishodi liječenja. I upravo je ovo jedan od smjerova u kojem djeluje Klinika za tumore KBC-a Rijeka.
Primjerice, nedavno smo imali slučaj mladog čovjeka s brojnim metastazama melanoma u jetru. Kao posljedica, u jetri je došlo do zatajenja sintetske, metaboličke i ekskretorne funkcije odnosno do zatajenja svih funkcija jetre. Uz multidisciplinarni pristup smo napravili tzv. jetrenu dijalizu koju ponekad radimo kod pacijenata s akutnim zatajenjem jetre koji čekaju transplantaciju jetre. Time smo uspjeli oporaviti funkciju jetre te primijeniti ciljanu terapiju za metastatski melanom. Po primjeni, mladog pacijenta smo nedavno otpustili iz bolnice dobrog općeg stanja, uredne funkcije jetre koji je nastavio uzimati lijek za metatsatski melanom. Ovo je samo jedan primjer koliko je gastroenterologija potrebna onkologiji i koliko je u kontekstu onkološkog pacijenta nužan multidisciplinarni pristup, opisala je dr. Mikolašević.
Intenzivna skrb za onkološke bolesnike
Na pitanje jesu li za unapređivanje onkološkog liječenja u našoj zemlji uvijek nužna velika ulaganja ili su nekad dovoljne i organizacijske promjene te osoban angažman, reći će odmah kako je za sve prioritetno potreban – timski rad. Opisat će da su svi rezultati kako Klinike za tumore, tako i unutar gastroenterologije, rezultat zajedničkog rada.
– Osim toga bitno je da netko prepozna vaš smjer i pozitivne namjere te vas u tome podrži. To sam ja imala i od gastroenterološkog društva i od uprave bolnice. Medicina u našoj državi, pa tako i hrvatska onkologija, svakako ide naprijed i prati svjetske trendove. Gledajući i druge ustanove vidljivo je da se pozitivni pomaci rade na svim poljima i da naše kolege daju maksimum kako bi svakodnevno unaprijedili skrb kako za onkološke, tako i za druge pacijente, poručuje.
U tom smislu daljnjeg razvoja i napretka, riječkoj onkologiji uskoro stižu novi linearni akceleratori od kojih će jedan imati mogućnost radiokirurških metoda. Ali se, također, oprema i jedinica intenzivne skrbi za onkološke bolesnike. Novi je to iskorak i odgovor ove bolnice na činjenicu o porastu broja oboljelih od malignih bolesti kojih dio postaje kroničnim pacijentima. Spomenuta važnost edukacije ovom timu usporedo se nastavlja jer, kako će poručiti ova liječnica, cilj je razvijati Kliniku i u okviru kliničke znanosti. S pravom ponosno stoga ističe kako je ove i prošle godine pet njihovih liječnika upisalo doktorat.
Razgovor s izv. prof. dr. sc. Ivanom Mikolašević dostupan je i u specijalnom izdanju Odazovi se, besplatnom dostupnom ovdje.
