Irska, Danska, Island i Malta, europske su zemlje u kojima je dosad najviša procijepljenost protiv COVID-19. Ipak su to praktički simbolični jednoznamenkasti postoci procijepljenosti koji na današnji datum zorno pokazuju učinak zastoja u distribuciji cjepiva protiv te zarazne bolesti u ovom dijelu svijeta. Uz Latviju i Nizozemsku, Hrvatska je među europskim zemljama sa dosad najmanje procijepljenih u odnosu na broj stanovnika, punoljetnih dakako.
Prema današnjim podacima Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti u Hrvatskoj je prvu dozu cjepiva primilo 1,7 posto stanovnika. COVID-19 cijepljenje ide, podsjetimo, prema prioritetnim skupinama odnosno građanima starije životne dobi u domovima te zdravstvenim radnicima. Ovi podaci, kako napominju i iz spomenutog Centra, mogu se razlikovati od podataka pojedinih država ovisno o trenutku prikupljanja i dostave podataka u zajednički europski, da tako kažemo, sustav za praćenje distribucije doza i cijepljenja. Kad se pogledaju europski podaci ukupno je distribuirano 11 606 761 doza cjepiva od čega najveći broj, prema podacima iste baze podataka, u Italiji.
Istovremeno, cijepljenje protiv korone nacionalni je ponos Izraela, zemlje u kojoj je barem prvu dozu cjepiva primilo više od trećine stanovnika. Njih gotovo dva milijuna pak primilo je obje doze. Europski problemi s COVID-19 cjepivom globalna su tema pa se tako u pojedinim inozemnim medijima, primjerice, navodi da će Europi trebati godine da dostigne potrebnu procijepljenost pri čemu su novi sojevi ovog virusa realna opasnost. Mađarska, podsjetimo, prva je EU zemlja koja se radi ovog zastoja odlučila naručiti rusko cjepivo, Sputnik- V, kojeg su naručili dva milijuna doza.
