Uz uspostavu hitne pomorske medicinske službe, brodice i pripadajuća oprema koristit će se i za potrebe traganja i spašavanja u slučajevima pomorskih nesreća i pomorskih katastrofa.
Ovo je značajan iskorak prema još kvalitetnijoj i dostupnijoj hitnoj medicinskoj skrbi na hrvatskim otocima, naglasio je ministar zdravstva Vili Beroš na svečanosti potpisivanja ugovora u Gaženici kao jednoj od šest luka gdje će se nalaziti vez buduće brodice.
Sporazum o zajedničkoj pripremi i provedbi projekta sklopljen je između Ministarstva zdravstva kao nositelja projekta te Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
Brodice će graditi Tehnomont Brodogradilište Pula i ISKRA brodogradilište 1 d.o.o. iz Šibenika. Projekt će se financirati 85 posto bespovratno iz EU fondova i 15 posto nacionalnim sredstvima.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba Bujević naglasila je kako je ovo važan projekt ne samo za hitnu medicinu nego i velik napredak u pomorskoj medicini u Hrvatskoj.
“Brodice namjenski izgrađene i opremljene za hrvatsku pomorsku medicinsku službu podignut će kvalitetu skrbi za sve ozlijeđene i oboljele u hrvatskom priobalju“, izjavila je Grba Bujević.
Uz zadarsku luku Gaženica, brodice će biti stacionirane na vezovima u Malom Lošinju, Rabu, Šibeniku, Supetru i Dubrovniku.
Prethodno je nabavljeno i dvanaest automatskih biokemijskih analizatora koji su u svrhu obavljanja medicinsko-biokemijskih pretraga već u primjeni na ukupno 12 ispostava županijskih Zavoda za hitnu medicinu, u Blatu na Korčuli, Korčuli, Lastovu, Mljetu, Jelsi, Supetru, Šolti, Preku, Visu, Cresu, Malom Lošinju i Rabu. Njima će se utvrđivati neophodnost hitne intervencije prijevoza bolesnika u najbližu bolničku ustanovu.
– Sve to govori o velikim pomacima u segmentu hitne medicinske skrbi koja je svrstana i u Nacionalni plan razvoja zdravstva 2021. do 2027. čije programiranje je u tijeku, izjavio je Beroš.
Što se tiče ulaganja u ljudske resurse, iznio je podatak da Hrvatska sada ima 81 specijalista i 117 specijalizanata hitne medicine.
Dio specijalizacija sufinancira se iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 85 posto, te se planiraju daljnje specijalizacije i takav oblik sufinanciranja i u budućnosti, naglasio je Beroš.
Također, projektom sufinanciranim iz EU fonda, do kraja 2022. godine educirat će se 1824 radnika iz područja hitne medicine te će se u sklopu projekta eUsavršavanje provesti
kontinuirano usavršavanje zdravstvenih djelatnika u hitnoj medicini na daljinu.
Provest će se i specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine, ukupne vrijednosti 100 milijuna kuna.
Istodobno, putem mehanizma DG REFORM-a u tijeku je odobravanje projekta tehničke pomoći za telemedicinsko povezivanje vozila izvanbolničke Hitne s bolničkim hitnim prijemima, kako bi se omogućio prijenos vitalnih parametara pacijenata i konzultacije medicinskih sestara i tehničara sa specijalistima hitne medicine.
Izvanbolnička hitna medicinska služba temeljni je oblik primarne zdravstvene skrbi i prva karika u lancu zdravstvenog sustava. Svjesni smo da je još puno izazova pred nama, ali naš rad i kontinuirana ulaganja poput današnjeg potpisivanje ugovora za brze brodice potvrđuju našu jasnu viziju napretka hitne medicinske službe, poručioje Beroš.
