U rizične čimbenike, među ostalim, spadaju mlađa životna dob, ženski spol, loše zdravstveno stanje, nedovoljna relaksacija nakon posla, manjak sna, pretjerana upotreba lijekova.
Dijagnoza nije osobito teška, ne zahtijeva posebnu obradu bolesnika, karakterizira ju osjećaj pritiska i bilateralna bol blagog do umjerenog intenziteta. Tenzijske glavobolje dijele se na na rijetke, česte i kronične. Rijetke su najčešće epizodične, dok su česte i kronične uzrok onesposobljenosti i opterećenje za javnozdravstveni sustav. Terapija je akutna ili profilaktička, a ključno je educirati pacijenta, kaže dr. Majdak ,o tome da prepoznaju okidače za njezinu pojavu, da se upozna s izborom i ciljevima terapije te o riziku prekomjernog uzimanja lijekova, posebno analgetika.
Najčešći oralni analgetici su acetilsalicilna kiselina, paracetamol i protuupalni nesteroidni antireumatici. Nesteroidni antireumatici imaju poznate nuspojave, a što se tiče jednostavnih analgetika poput acetilsalicilne kiseline i paracetamola mogu biti kombinirani s kofeinima.Ta prva linija liječenja ne bi trebala trajati dulje od 10 dana. Nuspojava može biti povratna glavobolja nakon prekida uzimanja lijekova. Izbjegavati treba opioide, triptane, miorelaksanse.
Kad je u pitanju profilaktička terapija ona bi trebala trajati najmanje 8 tjedana, a potpuni učinak može se vidjeti nakon 6 mjeseci pa do 12 mjeseci. Tek se tada terapija može ukidati. Uz profilaktičku terapiju jednako su vrijedne nefarmakološke metode liječenja, poput fizikalne i radne terapije, bihevioralne terapije, masaže, te komplementarne metode poput akupunkture koja se inače i u migrenoznih glavobolja smatra dobrim integrativnim pristupom. Kognitivna, bihevioralna i relaksacijska terapija, i terapija smanjenja stresa, pomažu. Treća su linija lijekovi poput amitriptilina, mirtazapina, velafaksina, ali kad prve dvije linije liječenja zakažu. Stoga je, naglašava dr. Majdak, važno slijediti algoritme liječenja, pri čemu treba biti oprezan uz ostale prisutne bolesti i kod trudnoće kako bi se izbjegli mogući štetni utjecaji.Trebalo bi svakako izbjegavati nesteroidne antireumatike, a posebno treba pratiti starije bolesnike kod kojih se tenzijska glavobolja pokazala rizičnim čimbenikom za razvoj demencije.
Nema dovoljno istraživanja o kvaliteti života oboljelih, ali se zna da otprilike 60 posto oboljelih ima narušen socijalni život i radnu spospobnost.
