Blefaroplastika odnosno uklanjanje viška kože i masnog tkiva na gornjim ili donjim kapcima zahvat je koji “otvara” pogled i rješava vrećice podočnjaka. Tko je kandidat za donju blefaroplastiku, a tko za gornju te općenito o blefaroplastici razgovarali smo s dr. Antom Sučićem, specijalistom otorinolaringologije te subspecijalistom plastične kirurgije glave i vrata iz poliklinike Aeterna.
S obzirom da nisu svi podočnjaci istog tipa i mogu biti udubljeni, vrećasti ili tamni, koji su najbolji estetski tretmani za tretiranje svakog od spomenutih?
Svaka varijanta promjene izgleda podočnjaka zahtjeva drugačiji pristup tj. tretman. Temelj tome je promjena fiziološkog funkcioniranja kože, potkožnog tkiva, ligamenata, vezivnih barijera te masnog tkiva.
Tamni podočnjaci najbolje se rješavaju poticanjem limfne drenaže i obnove kože, tj. PRP tretmanima te određenim boosterima koji su namijenjeni podočnjacima.
Udubljena varijanta zahtjeva vraćanje izgubljenog volumena pa se za njih koriste dermalni fileri koji sadrže hijaluronsku kiselinu ili pak kolagen stimulatori. Bitno je reći da je jako važno obratiti pažnju i na granične zone tj. jagodice te tzv. prednji midface jer o njima također ovisi prezentacija periorbitalne zone odnosno očnih vjeđa. Za vrećaste podočnjake svakako je najbolje razmotriti blefaroplastiku, nikako korigiranje prijelaza podočnjaka na lice filerima, što je najčešća greška koja se radi.
Test gornjih kapaka
Koliko traje zahvat donje blefaroplastike i kakav je oporavak?
Zahvat traje u rasponu od 45 minuta do sat i pol, ovisno o tipu i ekstenzitetu promjena. Oporavak je vrlo sličan kao i kod gornje blefaroplastike s tim da je u slučaju donjih vjeđa dreniranje otekline brže jer ide izravno u lice. Za razliku od gornje, gdje oteklina ide prvo u donje kapke pa u lice. Do skidanja šavova tj. do 7. ili 8. postoperativnog dana, u većini slučajeva prođe više od 90 posto oteklina ili hematoma. Za konačan rezultat treba pričekati do dva mjeseca.
Tko je idealan kandidat za gornju blefaroplastiku? Sugerira se da pacijent prstima zahvati gornji kapak i koliko kože ima u prstima toliko se mora rezati. Je li to istina?
Idealan kandidat je svatko tko je sazrio za operaciju bilo da koža gornjih kapaka dodiruje trepavice pri pogledu ravno ispred sebe ili da osoba perifernim vidom vidi sjenu koju stvara taj višak. Ali i da želi operaciju tj. razmišlja o zahvatu neko vrijeme pa čak ako i nema drastičnih promjena. Test koji ste naveli je generalno točan te ga svatko sebi može napraviti s ciljem orijentacijske procjene stanja. Čest znak koji žene smeta je rastezljivost kože prilikom nanošenja šminke na kapke. Također, sporo vraćanje kože u prvobitno stanje nakon povlačenja je jedan od znakova zrelosti za operaciju.
Bez dobne granice
Koliko često izvodite blefaroplastiku i je li zaista riječ o rutinskoj operaciji?
Uistinu je riječ o rutinskoj operaciji, naravno, sa svim svojim opcijama tj. prilagodbama koje određeno stanje zahtjeva. Želim reći da individualizirani pristup treba biti rutina. U poliklinici Aeterna blefaroplastika je jedna od najčešćih operacija.
Ima li dobne granice za ovaj zahvat? Operirate li i mlade žene, muškarce?
Stroge dobne granice nema, operiram i mlađe žene i muškarce u drugoj polovini 20ih godina. Jako je bitno uspostaviti ravnotežu želje i realne potrebe za operacijom. Znači da ću se odlučiti operirati samo osobe koje imaju dovoljno izmijenjene kapke.
Možete li nam otkriti što danas žene najviše traže odnosno na koje se zahvate odlučuju?
Mogu odgovoriti sa stajališta svog djelovanja tj. kirurških i nekirurških zahvata vrata i lica/glave. Svakako bi to bili tretmani botoksom, sve češće je skulpturiranje lica filerima (konturiranje jagodica, linije donje čeljusti, nosa, temporalnih udubina…) te tretman korekcije usana. Od kirurških zahvata najčešća je blefaroplastika potom mini facelift, operacija uški te zatezanje podbratka.
Zašto ste se odlučili baš za plastičnu kirurgiju?
Još prilikom prijave na natječaj za specijalizaciju, ORL i kirurgija glave i vrata mi je bila na samome vrhu, a upravo jedan od bitnijih razloga za taj odabir bila estetika.
Smatram da je snaga estetike puno više od izgleda. Mislim naravno na utjecaj estetike na psihološki status pacijenata. Moram napomenuti da govorim o pravoj estetici u svoj svojoj ravnoteži i pravilima te o pravom izboru pacijenata koji su realni u svojim zahtjevima i očekivanjima.
Uz bavljenje estetskom medicinom vi je i znanstveno proučavate na doktorskom studiju. Možete li nam nešto više o tome reći?
Teme znanstvenih radova kojima se bavim su iz područja estetike. Tiču se primjene botoksa te analize zadovoljstva pacijenata prije i poslije podvrgavanja estetskim zahvatima kao i motivacije za određenim zahvatima. Smatram da uz specijalnost nije nužno imati doktorat iz kruga djelovanja, ali je svakako dodatna snaga u oba smjera.