Psihologinja Žauhar: Slobodne aktivnosti djetetu pomoći odabrati, a ne birati

Datum:

Slobodne aktivnosti trebale bi biti dio odrastanja. No, kako ih odabrati za dijete? Mnogi su roditelji suočeni s tim dvojbama i nisu sigurni kako postupati. Čime bi se trebali voditi? O tome razgovaramo s univ. spec. psych. ecp, psihoterapeutkinjom Zrinkom Rička Žauhar iz Rijeke.
– Mnogi od nas misle da bi naša djeca trebala manje gledati televiziju i manje boraviti na kompjuterima. No, nedovoljno truda ulažemo u to kako sudjelovati i pomoći djetetu u osmišljavanju slobodnog vremena, kaže Rička Žauhar. Isto tako treba se potruditi oko toga kako pomoći djetetu odabrati ”pravu” slobodnu aktivnost.

Između premalo i previše aktivnosti

Nemali je broj djece koja nisu uključena u slobodne aktivnosti i nakon škole svoje slobodno vrijeme provode kod kuće.

– Najčešće ispred televizije. Ako malo sjednemo s njima pred ekrane, možemo se zapitati što sve naša djeca ”upijaju” posredstvom televizijskih programa?
Također, ističe Rička Žauhar, postoji određeni broj djece koja su uključena u previše aktivnosti i velik dio vremena provode na putu od jedne aktivnosti na drugu.
Tada se možemo zapitati kada se odmaraju i kada s nama provode vrijeme?

Pronaći balans

Vrlo bi važno, stoga, bilo naći balans. Između onoga što je djetetu neophodno za njegov adekvatan psihomotorni rast i razvoj i onoga što dijete želi, voli i prema čemu pokazuje interes. Uz ono za što ima ili nema sposobnosti i talent.

Dobro odabranom slobodnom aktivnošću stimuliraju se razvoj interesa i sposobnosti.

– Da bismo to mogli, vratit ćemo se na pitanje koje čini razliku. Između kako pomoći odabrati djetetu slobodne aktivnosti i odabrati djetetu slobodnu aktivnost.
Odabir slobodne aktivnosti ne činimo mi, već on proizlazi iz dijaloga između roditelja i djeteta. To bi značilo da je važno da se aktivno uključimo u njihovo odrastanje kroz odabiranje slobodnih aktivnosti ”po mjeri” djeteta.

Zrinka Rička Žauhar
Zrinka Rička Žauhar, Foto: privatna arhiva

Cilj uključivanja je uspostava ravnoteže u svemu što naše dijete jest ili može postati. Što znači kada kažemo po ”mjeri djeteta”?
Vrlo je važno, objašnjava Rička Žauhar, da svoja iskustva i svoju ”povijest” odrastanja, ostavimo ”za sobom”. A da pri pogledu na naše dijete u fokus stavimo ono što dijete zaista jest.

Dozvoliti djeci različitost od nas

Naše neostvarene ambicije ili naše ideje o tome kakvo bi dijete trebalo biti, nije nešto što bi trebalo biti vodiljom u odgoju djece. Naravno, to ne isključuje mogućnost da budemo uzori u životima naše djece.
S druge strane, ako su drugačiji od nas, a uvijek su drugačiji od nas, onda moramo biti osjetljivi na one nijanse u kojima naše dijete najviše može ostvariti sebe.
Kako dijete raste, mijenjaju mu se interesi, spoznaje, stječe nova znanja i uvide te se prema tome mijenja i način na koji želi participirati u slobodnim aktivnostima. Bitno je znati što dijete najviše voli, naglašava Rička Žauhar. No, to ne znači da je to jedino čime će se baviti u slobodno vrijeme.

Potaknuti kreativnost i razvoj

 

Potaknimo i upoznajmo dijete sa što raznovrsnijim sadržajima

Zato što tako potičemo djetetovu kreativnost i razvoj općenito. Važno je potaknuti ogromnu dječju kreativnost koja je, pod pritiskom školskih obaveza i nedostatka vremena, često zatomljena i neizražena.
Zrinka Rička Žauhar objašnjava i što to znači:
– Svatko dijete ima smisla za nešto, na nama je da zajedno s njima otkrijemo što bi to bilo. Naša je uloga voditi dijete kroz različite mogućnosti i zajedno s djetetom razmatrati u što bi se sve moglo uključiti. Ponuditi djetetu i predložiti nešto što mi kao roditelji znamo (neke informacije, znanja, vještine…). Cilj nam treba biti da dijete samo odluči što mu se sviđa, što želi istražiti i raditi.

Ponudimo informacije kao pomoć djetetu da bira

Tako dijete uči birati od mnoštva ponuđenih prijedloga ono što njemu najviše odgovara. Time počinje kreativno, aktivno i odgovorno, svojim odlukama stvarati vlastiti svijet. Također, njihovo učenje, stasanje i sazrijevanje uključuje i odustajanje od nekih aktivnosti ili mijenjanje već odabranih u neke druge.
Pri tome, moramo voditi računa, da je odustajanje potkrijepljeno argumentima djeteta koji jesu u funkciji psihomotornog rasta i razvoja. Važno je da znamo, ističe Rička Žauhar, da dobar odabir slobodne aktivnosti bitno utječe na cjelokupni djetetov razvoj. To uključuje tjelesni, intelektualni, sociološki i emocionalni aspekt razvoja. Vrijeme provedeno u slobodnim aktivnostima bi trebalo biti vrijeme provedeno u druženjima, razvoju prijateljstava, stjecanju novih iskustava. Takvih koja djetetu pričinjaju zadovoljstvo i pobuđuju u djetetu osjećaj kompetentnosti i sreće.

Primjeri kako usmjeravati dijete

U protivnom, ako aktivnost koju odabiremo nije prilagođena djetetu, dijete će ju odbaciti: nerado će odlaziti na aktivnost. Često će govoriti da nešto ne može ili ne zna, žalit će se na voditelja aktivnosti (trenera, učitelja). ”Zaboravljat će” kada ima tu aktivnost, u nekim slučajevima se žaliti na glavobolje ili trbobolje prije odlaska na aktivnost…
Zrinka Rička Žauhar navodi i primjere koji mogu olakšati pomoć djetetu da odabere aktivnost za sebe.
– U različite tečajeve poput učenja stranih jezika poželjno je uključiti djecu bogatog rječnika sa ”sluhom” za strane jezike. U tečajeve informatike onu koja lako opažaju, koja imaju težnju za istraživanjem. Te će aktivnosti pozitivno utjecati na razvoj mišljenja, pamćenja, sposobnost kombinatorike i logičkog zaključivanja.
U umjetničke aktivnosti se usmjeravaju djeca sa sklonošću umjetničkom stvaranju i izražavanju, koja s lakoćom pjevaju, plešu, crtaju, stvaraju. To će biti poticajno za daljnji razvoj njihove mašte i kreativnosti.
U sportske aktivnosti poželjno je uključiti djecu koja su motorički okretna i spretna. Djecu koja s većom ili manjom lakoćom savladavaju ”prepreke” koje pojedini sportovi od njih iziskuju, zaključuje Zrinka Rička Žauhar.

 

Podijelite objavu:

Popularno

Ostalo
Related

Beroš: Svi su pozvani pridonositi i sudjelovati u reformi

Zdravstvena pismenost ima nemjerljivu važnost, a osobito nam ju...

Odluke HZZO-a o financiranju rada pripravnika i pomagalima

HZZO će i nadalje financirati rad doktora medicine bez...

COVID-19 ostaje globalna prijetnja zdravlju

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u ponedjeljak je objavila da...

Virusne bradavice – zašto nastaju i kako ih liječiti objašnjava dr. Tolušić Levak

Verukozne promjene kože ili bradavice su česte dobroćudne tvorbe...