Najnormalnija stvar na svijetu je da ničiji izgled nije savršen – prištići, proširene pore, nečista koža… Sve te nepravilnosti retuširaju se na društvenim mrežama. Ponekad se čini da u tom digitalnom svijetu postoje samo ljudi s uvijek savršenom kosom i kožom te snježno bijelim zubima.
Programi s tzv. filterima za uljepšavanje ( beauty-filter ) doživljavaju pravi procvat. Danas je sve moguće, od sitnih korekcija do potpune promjene lica.
Aplikacija Face Tune izraelske tvrtke “Lightricks” preuzeta je više od 200 milijuna puta, a aplikacija YouCam Makeup iz Tajvana i BeautyPlus iz Singapura više od 100 milijuna puta.
Do prije nekoliko godina mogle su se poboljšati samo fotografije, a danas se lica ljudi mogu mijenjati i na videu.
Od ožujka ove godine dva nova filtera na TikToku privukla su veliku pozornost. Uz pomoć umjetne inteligencije, Teenage-Look filter čini ljude mlađima, a Bold Glamour filter pretvara lice u idealnu sliku.
Svi ovi filteri stvaraju uvijek isti ideal ljepote: crna koža uglavnom se lagano izbjeljuje, bijela koža dobiva ružičastu notu, izbočeni nosovi se smanjuju.
Tu estetsku privlačnost svakako treba smatrati problematičnom, jer su mnogi stereotipi sažeti u filtrima, kaže Katja Gunkel, docentica likovne pedagogije na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu.
Stoga ističe da su tehnike nove, ali da su klišeji koji se njima serviraju zastarjeli. Postoji niz vrlo problematičnih filtera koji su dostupni svakome. I naravno postoji vrlo veliki konformistički pritisak koji ide uz sve to.
Depresija i lažna slika o sebi
To ima značajne posljedice na psihu korisnika. Dvije trećine mladih osjeća se pod pritiskom ideala ljepote koji vladaju na društvenim mrežama. Istraživanje u Britaniji pokazalo je da trećina djevojaka između 11 i 21 godine nikada ne bi objavila svoju fotografiju koja nije uređena.
To je igranje vatrom, smatra njemačka YouTuberica Silvi Carlsson koja vodi kampanju protiv korištenja filtera ljepote u svojim videima.
Čim javno nastupimo s filterima, dobivamo pozitivne reakcije u obliku srca i lajkova. Osjećamo se prihvaćeno, lučimo dopamin, objašnjava. Društvene mreže nas prisiljavaju da se predstavljamo kao savršene. To nas uništava, kaže Carlsson.
Nastala bolest čak ima i naziv: “selfie dismorfija”. Što su selfiji s filterima češći, to je samosvijest kod mnogih ljudi ugroženija. Osjećaj neispunjavanja zahtjeva tih ideala ljepote može biti čak i uzrok depresije, piše u članku stručnog časopisa JAMA Facial Plastic Surgery. .
Može li država to regulirati?
Mnoge zemlje pokušavaju se boriti protiv ove pojave. U Norveškoj i Izraelu već postoji obaveza označavanja fotografija koje se koriste kao reklame na društvenim mrežama, a na kojima su korišteni filteri.
Nacrt zakona u Francuskoj sadrži slične odredbe za fotografije i videozapise. Propisuje novčane kazne do 300.000 eura ili šest mjeseci zatvora za influencere koji krše ta pravila. U Velikoj Britaniji se raspravlja o takvim propisima. U Njemačkoj za sada ne postoji takav zakon. Lani je Carlsson pokrenula peticiju za njegovo usvajanje.
Katja Gunkel je za regulaciju, ali ističe da je riječ samo o trgovačkom dijelu.
To se ne može primijeniti na privatne selfije, jer kako bi to funkcioniralo? Tko bi to mogao kontrolirati? Kaže da bi to onda ona prva nazvala cenzurom. Smatra da prije svega o ovoj temi treba pravovremeno razgovarati s djecom i mladima te jačati njihovu medijsku kompetenciju.
Živimo u kapitalizmu i zato izuzetno dobro funkcionira kada su ljudi prisiljeni osjećati da se moraju stalno optimizirati konzumiranjem određenih proizvoda ili usluga kao što su medicinski zahvati, kaže Gunkel.
