Zdravstvena 21 milijarda kuna novac je od 1,5 milijuna radnika u Hrvatskoj pri čemu je pandemija još smanjila prihode, a paralelno povećala troškove. Takva je ugrubo krvna slika hrvatskog zdravstva kojem je zacrtana ozbiljna i dugoročna reforma, a čiji smo jedan prijedlog jučer objavili na ovom linku
https://portalzdravlje.hr/prva-faza-reforme-ravnatelji-ce-biti-financijski-odgovorni-ministarstvo-ce-moci-preuzeti-bolnice/
No, financijska odgovornost ravnatelja bolnica samo je jedan detalj koji se planira za bolnički sustav. Pod zajedničkim naslovom reformirani bolnički sustav mogao bi se svesti na to da će se regionalizirati, kako će svaki dio zemlje pokrivati jedan KBC dok će manje bolnice i opseg poslova koje rade ovisiti dobrim dijelom o njima samima. Hoće li sutra neka lokalna bolnica imati za pacijente sve usluge koje danas ima, više nije zacrtano kao nepromjenjivo zavjeke, naprotiv.
Izdvajanje bolovanja iz HZZO-a
U ovoj i idućoj godini slijedi konsolidacija odnosno mjere koje ne iziskuju zakonske izmjene. Takve mjere zacrtane su, kako doznajemo, za 2023. nadalje, a među ostalim, riječ je o izmjenama više zdravstveno nadležnih Zakona te drugih pravnih akata. Tako se planira iz HZZO-a izdvojiti naknade za bolovanje i porodiljni koje su ukupno Zavod lani koštale 2,9 milijardi kuna.
Zaključak je da se HZZO mora osloboditi plaćanja svega što nije direktno financiranje zdravstvene zaštite.
Štoviše, bolovanje je različito uređeno u EU članicama pa se tako navodi i primjer država koje naknadu za bolovanje započinju četvrtog dana bolovanja ili primjeri gdje visina naknade za bolovanje ovisi o dužini radnog staža. Predlaže se, također, i da zaključiti bolovanje može i kontrolor HZZO-a. Što se tiče zaposlenih u zdravstvu, a riječ je o više od 73 tisuće ljudi u RH, predlaže se niz izmjena poput kontrole prekovremenih sati, planiranja specijalizacija, mjerenja izvrnosti zaposlenih u ovom sustavu, pomak kompetencija u različitim djelatnostima, profesionalizacija menadžmenta bolnica.
Veći maksimalni iznos za one bez dopunskog
Ono što se još mora “pročešljati” jest broj osiguranika pa tako i onih koji su oslobođeni plaćanja dopunskog zdravstvenog. Od 2,3 milijuna građana sa dopunskim tu policu na teret proračuna ima više od njih 600 tisuća. Pacijenti koji nemaju dopunsko plaćaju 20 posto troškova zdravstvene zaštite koju obave, a čiji pak maksimalni iznos ne može biti po računu veći od dvije tisuće kuna. Zakonskim izmjenama taj iznos bi se udvostručio pa bez dopunskog bi bolnički račun mogao biti umjesto najviših dvije, četiri tisuće kuna. Cijena dopunskog Zavoda ostala bi jednaka, a ovakva zakonska izmjena potaknula bi na uplaćivanje dopunskog, namjerava se. Zakonske izmjene također su potrebne i da bi se mogao danas sutra sa neke bolnice ( zbog lošeg poslovanja) upravljanje prenijeti na državnu razinu.
