Psihologinja Mikuš o “prometnom zakonu”: Pacijent vozač mora imati odgovornost

Datum:

Odgođene izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama prema kojima bi liječnici obiteljske medicine morali prijavljivati pacijente čija promjena zdravstvenog stanja utječe na njihovu sposobnost vožnje komentirala je mr. Ljiljana Mikuš. Temu je iznijela na nedavnoj 29. godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa. Psihologinja Mikuš inače je pročelnica Sekcije za prometnu psihologiju i prva dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva.

– Ono što bi trebalo znati prije donošenja ovakve zakonske izmjene je u kojem postotku je određeni aspekt zdravstvenog funkcioniranja uzrok prometne nesreće u cestovnom prometu. Te o kojim se zdravstvenim problemima najčešće radi. Istraživanja su pokazala da je čovjek uzrok prometnih nesreća u 57 posto slučajeva, a u kombinaciji s cestom i okolinom u više od 90 posto. Kada gledamo MUP-ov Bilten o sigurnosti cestovnog prometa iz 2020. saznajemo da su najčešći uzroci prometnih nesreća: brzina, nepoštivanje prednosti prolaza, nepropisna vožnja unazad, nepropisno uključivanje u promet, nepropisno skretanje i vožnja na nedovoljnoj udaljenosti.

Međutim, ne znamo razloge zbog kojih su vozači vozili brzo i nisu se pridržavali propisa i pravila. Ne znamo ništa o njihovoj sposobnosti za vožnju u trenutku nesreće.

Zaključujemo da Hrvatskoj nedostaje nezavisna istraga prometnih nesreća vođena uz pomoć strukturiranog intervjua na povjerljiv način.

U većini europskih zemalja provode ju multidisciplinarni timovi u okviru agencija ili instituta za sigurnost prometa. Vjerojatno bi tako prikupljeni podaci omogućili analizu povezanosti zdravstvenog stanja i događanja prometnih nesreća, naglašava mr. Mikuš.
Kaže kako i Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa kao glavne uzroke prometnih nezgoda navodi tek brzinu, alkohol i neopreznu vožnju.

Vožnja pod utjecajem

– Budući da NPSCP predstavlja strateški dokument očekivali smo da će biti apostrofirana uloga obiteljske medicine u otkrivanju promjena u zdravstvenom stanju. Međutim, liječnici se gotovo i ne spominju. Što se tiče Zakona o sigurnosti prometa na cestama vozačima koji su pod utjecajem alkohola, droga ili lijekova koji utječu na psihofizičke sposobnosti i na sposobnost upravljanja vozilom, vožnja je zabranjena. Zakon definira uređaje, sredstva i pretrage kojima se takva stanja mogu ispitati, provjeriti i dokazati.

Pod utjecajem alkohola ili droge produljuje se vrijeme reakcije vozača, dolazi do slabljenja vida i sluha, loše koordinacije pokreta, loše procjene situacije. Pronašli smo podatak o 23 posto teških prometnih nesreća povezanih s konzumacijom alkohola, pojedinačno ili u kombinaciji s brzinom i neopreznom vožnjom.

Skrivena ovisnost

Obiteljski liječnik, koji možda godinama poznaje i prati pacijenta upoznat je s njegovim životnim problemima te izravno vodi brigu o njegovom zdravlju, može prepoznati simptome ovisnosti koji su skriveni drugim osobama. I svojim znanjem i autoritetom pomoći pacijentu i spriječiti razvoj težih oblika ovisnosti. No, tu je važan odnos povjerenja između liječnika i pacijenta.  Liječnik postavlja dijagnozu, pomaže, savjetuje, razgovara s pacijentom o bolestima i problemima. A pacijent ako mu vjeruje upoznat će ga s potrebnim informacijama o svom zdravstvenom stanju te provoditi dobivene upute za liječenje.

Izvjesno je da bi davanje informacija o zdravstvenom stanju trećim osobama, kako je predviđeno izmjenama, moglo narušiti odnos povjerenja liječnika i pacijenta. I kao posljedicu može imati lošije rezultate u dijagnostici i liječenju te nova opterećenja za zdravstveni sustav, upozorava ova psihologinja.

Odgovornost pacijenta

U Hrvatskom psihološkom društvu napominju kako sadašnji zakon prepoznaje da je za liječenje važna i osobna odgovornost pacijenta.

– Sve dok je pacijent odrasla, ubrojiva, poslovno sposobna osoba za njezino ponašanje ne može biti odgovoran nitko drugi osim nje same. Osim toga još uvijek nemamo podatke o procjeni rizika za događanje prometnih nesreća. Odnosno podatke o analizi teških nesreća kako bismo utvrdili vjerojatnost pojave rizičnih ponašanja u vožnji koje čine vozači. Dakle, ne znamo koja je vjerojatnost da vozač neće prepoznati svoju trenutnu nesposobnost za vožnju.

mr. Ljiljana Mikuš
mr. Ljiljana Mikuš, foto privatna arhiva

Nekoliko medijski eksponiranih slučajeva sigurno nisu dovoljan razlog da se zakon promjeni tako da obiteljski liječnici prijavljuju policiji pacijente.

Nejasni kriteriji

Psihologinja Mikuš napominje kako ne postoje ni jasni kriteriji temeljem kojih bi liječnici trebali dovoditi u vezu dijagnozu i njen utjecaj na vožnju.

– Znamo da na sposobnost za vožnju mogu (ali ne moraju) utjecati dijabetes i uzimanje inzulina, srčana oboljenja, bolest spavanja, epilepsija, moždani udar, glaukom. Rizik može nastati zbog prirode bolesti koja utječe na sposobnost za vožnju te lijekova koji se uzimaju. Znamo i da dijabetes, povišeni krvni tlak, bolesti krvnih žila i još neka stanja mogu i dulje vrijeme biti neprepoznati. Pacijenti ne traže pomoć jer možda i ne znaju da im je zdravlje ugroženo i voze. To znači i da pacijent koji brine o svom zdravlju i nastoji se izliječiti uz može očekivati prijavu policiji. A drugi koji je bolestan, ali to ni ne zna ili ne želi znati ili zna, ali ne želi se liječiti neće imati nikakav problem s dozvolom za vožnju.

Rizični, a bez dijagnoze

Problem zbog privremene zabrane vožnje neće imati ni vozači za koje su istraživanja pokazala da su u povećanom riziku za prometne nesreće. Zdravstveni sustav ih teško prepoznaje. Kao što su agresivne i impulzivne osobe, oni koji slabije kontroliraju ljutnju i neprijateljstvo. I koji imaju poteškoća s priznavanjem autoriteta te osobe sklone rizičnim postupcima. Nisu bolesni, nemaju dijagnozu, ali su itekako rizični u prometu, upozorava mr. Mikuš.

Ako je potrebno proslijediti informacije o trenutnom zdravstvenom stanju policiji, postoje i bolji načini, upozoravaju iz Hrvatskog psihološkog društva.

– Jedan od njih se primjenjuje u Velikoj Britaniji gdje vozači imaju obavezu o promjeni svog zdravstvenog stanja izvijestiti DVLA – Driver and Vehicle Licensing Agency. Liječnici zatim odlučuju koliko dugo ne smiju upravljati vozilom. Ako se ustanovi da to nisu učinili propisana je visoka kazna. Obuhvaćeni su svi vozači. Ne samo oni koji su zbog bolesti odlučili posjetiti svog liječnika. Popis bolesti i zdravstvenih stanja koje treba prijaviti dostupan je na internetu. U današnje informatičko doba ovo se čini dobrim rješenjem. Jer je sveobuhvatno, transparentno, dostupno. A liječnike oslobađa administrativnih poslova i ostavlja im više vremena za kontakte s pacijentom, zaključuje mr. Mikuš.

Podijelite objavu:

Popularno

Ostalo
Related

Potezi EU zemalja za rješavanje čekanja i zastoja u zdravstvu

Više od 1,1 milijun umrlih od covida u EU,...

Upozorenje iz Klaićeve: Četiri djeteta godišnje usmrte opekline

U Hrvatskoj se godišnje više od 3000 djece i...

Prof. Roje objašnjava što se starenjem događa s našim licem i kako usporiti taj proces

Jedno je jasno- prirodu ne možemo pobijediti, starenje ne možemo zaustaviti, ali ga ipak možemo usporiti. Zašto lice stari, zašto dobivamo bore i podočnjake te kako stariti sa stilom, pitanja su na koja odgovore daje izv. prof. dr. sc. Željka Roje, otorinolaringolog i kirurg glave i vrata.

Pomagala za inkontinenciju nedostupna, upitna dostupnost i ostalih

Koordinacija za medicinske proizvode Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) upozorava...