Kako je u rađaonici znaju mnoge žene, odnedavno i muškarci kao vrijedna pratnja. A kako rađaonicu vide stručnjaci opisao je u knjizi poznati splitski liječnik prof. dr. Damir Roje. Dugo iskustvo u splitskoj bolnici dr. Roje odlučio je predstaviti javnosti udžbenikom jednostavnog naziva ‘U Rađaonici’. Dojmove o netom napisanom udžbeniku, uoči splitske promocije, dr. Roje podijelio je za naš portalzdravlje.
Kako kaže, vjerojatno svaki fakultetski nastavnik želi napisati barem jednu knjigu sa željom da bude priznata za sveučilišni udžbenik.
Poštovanje prema rodilji
– Uz trud pisanja to podrazumijeva dodatne recenzije i provjere. Napisati knjigu znači literaturi pokloniti svoje viđenje, razmišljanja, poglede. Udžbenik predstavlja korak više jer je nastavno štivo primjereno studentima, napominje dr. Roje.
Tu se skriva i dio odgovora na pitanje kome je knjiga namijenjena jer ‘U Rađaonici’ je knjiga primarno za specijalizante iz ginekologije i porodništva, studente medicine i primaljstva, ali i sve mlađe kolege te zainteresirane profesionalce.
– Knjiga „U Rađaonici“ obuhvaća teme iz konkretnog praktičnog rada u rađaonici. Ta je riječ iz poštovanja prema rodilji i činu rađanja u cijelom tekstu gramatički neispravno napisana velikim početnim slovom – kaže autor.
Prvo poglavlje je naslovljeno Bonton Rađaonice i jasno na početku svim sudionicima rada, medicinskim profesionalcima, rodiljama i njihovim partnerima daje do znanja kakvo se ponašanje očekuje. Zatim slijedi poglavlje „Zašto nije lako roditi“.
– U tom se poglavlju kroz prizmu evolucijske biologije nudi objašnjenje na vječno pitanje iz naslova i racionalizira neminovno trajanje i ako želite tako bolnost porođaja. U nastavku knjiga prati rodilju od dolaska u Rađaonicu te prema tome slaže medicinske protokole i stručne dijelove knjige, govori dr. Roje.
Ilustrirala Tisja Kljaković Braić
Obrađuje se i management u Rađaonici, ističu neke uvijek aktualne povijesne mudrosti i citati iz porodničkih knjiga prema kojima su radili naši učitelji, osvrće na povijest Klinike za ženske bolesti i porode KBC Split iz koje je knjiga potekla, te kako ističe dr. Roje pojašnjava se značaj umjetničkih i povijesnih artefakata izloženih u našoj Kući.
Autor je mislio na svaki detalj ovog udžbenika, pa je osim vrijednog tekstualnog dijela posebno zapažen onaj likovni.
– Likovno lice i naličje knjizi je poklonila Tisja Kljaković Braić. Njeni dobro poznati likovi Ona i On na naslovnici ulaze u rodilište kao trudnica s partnerom, a na poleđini knjige su zagrljeni s novorođenim djetetom u rukama – kaže dr. Roje.
Udžbenik je napisan u ovo moderno doba, no autor nije zaboravio na one koji su utemeljili ginekologiju i porodništvo kod nas. Tako svako poglavlje započinje ilustracijama preuzetima iz knjige „Priručnik za babičke pomoćnice“, koju je 1945. sastavio jedan od utemeljitelja splitske ginekologije prim. Jure Lukinović prilikom otvaranja prve formalne škole za primalje netom po završetku Drugog svjetskog rada.
– Na taj je način urednik pokazao slijednost izdavačke aktivnosti u području porodništva u Splitu unatrag 75 godina – s ponosom ističe dr. Roje.
On kao liječnik ženama donosi lijepe vijesti no zasigurno ima i onih manje lijepih pa je poučno čuti kako premostiti tugu, ostati profesionalan i istovremeno utješiti obitelj?
– Područje medicine kojim se bavim zove se perinatologija i značajno je šire od same rađaonice ili porodništva. To je interdisciplinarna znanost u koju su osim ginekologa porodničara i pedijatara neonatologa uključeni liječnici raznih profila, primalje, medicinske sestre, ali i psiholozi. Bez njih nema kvalitetnog rada ni dobrog rodilišta. To sam jasno naglasio i u knjizi. U splitskom rodilištu unatrag dvije godine stalno je zaposlena jedna psihologinja. Njen je dolazak značajno unaprijedio naš rad u mnogim segmentima. Pokazao se korisnim za pacijente, ali i za osoblje u svim ružnim situacijama – ističe dr. Roje.
Tijekom dugog staža porodio je tisuće žena. U rađaonici uz žene mogu biti i muškarci što smatra dobrim potezom.
Muška podrška pri porodu
– Osobno o tome mislim sve najbolje. Jedan sam od onih koji su se otvoreno za to zalagali još 2004. kada smo s tom praksom započeli u Splitu. Muškarci ne padaju u nesvijest. U većini slučajeva su jako velika podrška ženama. Ankete koje smo proveli još prije 15 godina su pokazale da gotovo sve žene koje su prvi put došle roditi s partnerom isto ponove i u drugom porođaju. Sukladno tome, one koje nisu izabrale rađanje s partnerom redovito same dolaze i na drugi porođaj. Siguran sam da svaka žena zna što želi. Partnera na porođaju treba ponuditi svakome i na to ne prisiljavati nikoga – govori dr. Roje.
Uvjeti u našim bolnicama u rađaonicama su se vidno poboljšali, no ima li još prostora za napredak?
– Drago mi je da ste to konstatirali. Nadam se da mišljenje nije izolirano i da se ne odnosi
isključivo na materijalne uvjete. Velik se trud ulaže u tom smislu. Siguran sam da su uz bolju opremu za to zaslužni oformljeni studiji primaljstva, ali i značajno veće obostrano
razumijevanje između struke i trudnica odnosno rodilja kao korisnica naših usluga. Rad na
edukaciji osoblja, ali i trudnica mora donijeti napredak. Pri tome ne mislim isključivo na
stručno znanje već na razvoj komunikacijskih vještina, građenje povjerenja ili dosljednost u
realizaciji obećanja. Nerealna očekivanja česti su kamen spoticanja. Uz njih i konačna ocjena porođajnog iskustva pojedine žene ili skupine ne može biti pozitivna. Veliki iskoraci ne moraju biti uvjetovani skupom opremom. Ponekad se jednostavnim i jeftinim postupcima može napraviti puno. Zato predlažem razvijanje edukacije, kulturu učenja i prenošenja znanja, otvorene razgovore s trudnicama i razvijanje tolerancije. Ne smijemo zaboraviti da su statistički rezultati hrvatskih rodilišta jako dobri. Najznačajniji
međunarodno priznati usporedni čimbenik je perinatalni mortalitet. Prema zadnjim službenim podacima EUROSTAT-a iz 2022. godine taj indeks u našoj zemlji iznosi 2,7‰, jednako kao u Švicarskoj, Francuskoj ili Nizozemskoj. U Klinici u Splitu bio je 2,5‰. Ne želimo se uspoređivati s lošijima, ali težimo dostići vrijednosti oko 1,5‰ koliko iznosi u
skandinavskim zemljama, Češkoj ili Sloveniji – govori dr. Roje.
Onima koji će poput njega izabrati ovaj poziv svakako će pomoći ovo vrijedno štivo jer iz Rađaonice, baš tako velikim početnim slovom, potekao je život svakoga od nas, a knjiga će zasigurno naći svoj put i do nas ‘običnih’ čitatelja.
