Suprotno očekivanjima u nekim EU, ali i drugim europskim zemljama koje nisu članice, potrošnja antibiotika pala je u pandemiji. Jednaku informaciju dobivamo od prof. dr. sc. Vere Vlahović Palčevski, pročelnice Odjela za kliničku farmakologiju KBC-a Rijeka i profesorice na istoimenoj katedri Medicinskog fakulteta u Rijeci.
– Možda vas takvi podaci iznenađuju, ali oni bi se ovako, pretenciozno, mogli pripisati logičnim razlozima. Jedan je taj da su ljudi nosili maske pa se tako ipak u dobroj mjeri zaštitili od virusnih infekcija pa i bakterijskih.
Drugi je taj što su, također masovno, ljudi u razdobljima zatvaranja imali jako ograničene, a neki i nikakve kontakte pa su uz nošenje maski vani i ostali kod kuće. I oni koji nisu morali izlaziti i mnogi koji su radili od kuće. Ali postoji tu i moje treće razmišljanje, a ono se tiče toga da je manja potrošnja antibiotika, unatoč pandemiji, samo dokaz da su te grupe lijekova dosad neopravdano korištene. Tako da kad pandemija prođe treba nastaviti sa sviješću o tome da novih antimikrobnih lijekova nemamo, da se oni koje imamo često troše nekritički i ne po pravilima dobre kliničke prakse – kaže prof. dr. Vlahović Palčevski.
Slaže se, također, da antibiotici nisu lijek protiv korona infekcije, a i sama je čula primjere da su azitromicini propisivani neracionalno. Primjena im je opravdana ne kod virusne infekcije ni kao preventiva upali pluća, što je znala biti česta i teška komplikacija COVID-19 infekcije, nego tek kada se razviju simptomi bakterijske pneumonije, zaključuje prof. dr. Vlahović Palčevski. Kampanja za ograničavanje pretjerane primjene antimikrobnih lijekova vodi se u cijelom svijetu i proteklih je godina uzela maha. Mnogi su nacionalni savezi udruženi u međunarodnu koaliciju koja je i preko regulatornih tijela, agencija za lijekove, ali i snažnim kampanjama upozoravala i educirala ne samo stručnu nego globalnu javnost o važnosti racionalnog korištenja antibiotika. To je pitanje i kontinuiranih napora Svjetske zdravstvene organizacije.
Posebne strategije
Kod nas još nisu objavljene brojke koje bi specificirano ukazale na obim, vrstu i strukturu potrošnje antibiotika u protekloj korona godini.
Poseban su primjer neke zemlje, na primjer Finska, koja je raniijih godina upozoravala kako je za nacionalno zdravlje zabrinjavajuće to što su u nekih domaćih životinja, ali čak i kod kućnih ljubimaca te u uzorcima urina kod ljudi, pronađeni tragovi antibiotika i utvrđena povišena otpornost na neke od antibiotika iako je bila riječ o farmama, ljudima i ljubimcima koji nikad nisu dobili antibiotik. Tvari iz lijekova talože se u tlu i vodi, a očito i uvoze hranom životinja koje su bile izložene primjeni antibiotika. Nekad su nužni, ali i njihova pretjerana primjena u veterini i na velikim farmama navela je na izradu posebnih strategija koje rigorozno provode.
