Pa razmotrimo najprije KBC Rijeka, s ravnateljem prof. dr. sc. Alenom Ružićem kojeg smo u ponedjeljak, na blagdan, zatekli netom nakon što se na kardiologiji presvukao iz zaštitne opreme, jer je obavljao kardiološke preglede onkoloških pacijenata koji trebaju kemoterapiju, da ih hitno zbrine.
U jeku najležernijeg ljeta kad su se birale destinacije za što lagodniji odmor, prof. dr. Ružić je preko EU fondova educirao 200 ljudi, zdravstvenog kadra dakako, za rad u respiracijskim centrima za Covid pacijente. Da bude posve jasno, 200 zdravstvenih stručnjaka koji nisu intenzivisti!
Mi imamo nekoliko Covid odjela, respiracijski centar, uskoro kreće Info Covid centar za komunikaciju između stručnjaka u bolnici, i obitelji bolesnika, upute, smjernice i pripremljen plan funkcioniranja u izvanrednom stanju za čitavu ustanovu, rekao nam je ravnatelj Ružić. Imamo tri kategorije bolesnika koji trebaju intenzivno liječenje: oni s Covidom, oni koji imaju potrebu za metodama intenzivnog liječenja zbog drugih teških bolesti ili operacija, npr. netko je slomio kuk, netko ima druge teške bolesti a imaju i Covid. I treći su oni koji nemaju Covid ali moraju imati osigurano intenzivno liječenje jer su u ozbiljnom zdravstvenom stanju, a mi ih moramo zbrinuti ne možemo prestati liječiti teške bolesnike među kojima su, naravno, i onkološki. Taj plan funkcioniranja u izvanrednom stanju gradimo od ljetos, zapravo još u svibnju su neke aktivnosti planirane poput ustrojstva Info Covid centra, i sve je planirano za prihvat velikog broja bolesnika. Osiguran je dovod kisika, četverostruka osiguranja za dovode, tehnički opremljeni odjeli koji sad prihvaćaju bolesnike posve pripremljeni, mjesta su monitorirana, infrastruktura je postavljena sadržajno, organizacijski, tehnički i kadrovski, za sve tri Covid jedinice i za Respiracijski centar. Postoji plan i za nove Covid kapacitete ako budu potrebni.
Iskustvo je proisteklo iz proteklih valova pandemije, a onda smo znali da nailazi četvrti val. Nismo očekivali da bude tako žestok, ali smo napravili plan i za taj scenarij. U kontaktu smo sa stožerom, PGŽ i drugima, ako potrebe prerastu sve mogućnosti u razgovorima smo za druge sekundarne ustanove.
Vi ste čak ove godine učinili i kroz pandemijske valove više pregleda nego ranijih godina?
Da, jer mi nikako ne možemo ostaviti sve druge teške bolesnike bez cjelokupne potrebne skrbi. Sve hitne bolesnike zbrinjavamo i to ćemo i dalje činiti, jer ne dolazi u obzir da hitni ostanu bez zaštite. Sve hitnoće idu po protokolima koje njihovo stanje zahtijeva, odgođeni mogu biti samo neki postupci i zahvati koji neće ugroziti zdravstveno stanje niti živote bolesnika.
Dakle, vas žestina četvrtog vala ipak nije zatekla?
Nismo se nadali da će to biti tako jako, ali smo se i za to pripremali. Naši pogoni rade punom parom, da tako kažem, evo i danas na blagdane, ne možemo zaustavljati niti odgađati kemoterapije, ili druga teška stanja. Uz dakako, sve Covid pacijente za koje smo pripremljeni ali jasno, to ubrzava i čini opsežnijim rad cijele ustanove.
Kao ravnatelj niste morali na radilište, mogli ste to i drugačije organizirati?
Ne, nisam, kad treba raditi svi trebaju raditi nisam i ne mogu biti izuzetak. Naravno da je organizacija posla prioritet ali u ovakvoj situaciji svatko tko može pomoći je potreban i ne vidim u tome ništa sporno da kao kardiolog obavim dio posla kad i kako mogu. Bolest ne pita za blagdan, ni koliko nas je, rade svi i kako i koliko treba pa i u izvanrednoj situaciji treba reagirati izvanredno. To što sam cijeli dan u bolnici vidim kao nužnost da bi ustanova u svim segmentima funkcionirala. Bolnica je kompleksan sustav i trena stvoriti uvjete za fleksibilnost i unutarnje restrukturiranje koje nije uvijek jednostavno, ali ako smo od ranije imali cjelovit plan i hodogram, moguće je.
