Skupina afričkih zemalja preuzima globalno vodstvo i predlaže postupno ukidanje žive u najčešće korištenoj fluorescentnoj rasvjeti. Za Europu je to zlatna prilika da preuzme inicijativu, piše Khaled Diab za META magazin, što ga izdaje EU Agencija za okoliš. Iako su standardi EU među najvišima na svijetu, zakonodavstvo EU trenutno sadrži izuzeća i zakonske rupe koje omogućuju kontinuiranu proizvodnju i plasiranje fluorescentnih svjetala koja sadrže živu i izvoz velikog opsega živinih žarulja izvan Europe.
Afrička je zabrinutost živom u rasvjeti velika jer joj nedostaju postrojenja za odlaganje i recikliranje opasnih proizvoda sa živom. Ali, čak i u EU živine žarulje često se ne odlažu pravilno i završavaju u okolišu, kaže Elena Lymberidi-Settimo, voditeljica politike u EEB-u i međunarodna koordinatorica globalne Zero Mercury Working Group.
Njezin je prijedlog da Europa preuzme ulogu globalnog lidera hitnom zabranom u EU svih vrsta žive u žaruljama i izbjegavanjem dvostrukih standarda, zabranom izvoza u zemlje bez ikakvih ili manje strogih propisa.
Studije sugeriraju da pod određenim uvjetima toksično lomljenje lampe može predstavljati akutni zdravstveni rizik posebno za dojenčad ili malu djecu koja se zadržavaju u blizini mjesta gdje je žarulja pukla. Ako se usvoji, predloženi afrički amandman do 2050. zadržao bi 232 metričke tone žive izvan domova i tvrtki širom svijeta, a u konačnici i globalnog okoliša, prema Koaliciji čistog osvjetljenja (CLiC). To bi bila velika javnozdravstvena dobit. Uklanjanje fluorescentnih žarulja koje sadrže živu također ima velike koristi za okoliš. Ne samo da značajno smanjuje zagađenje živom, već koristi i klimi. Zamjena ovih energetski žaruljastih svjetala alternativnim LED lampicama smanjila bi globalnu potražnju za električnom energijom za približno 3 posto, izbjegavajući 3,5 gigatona emisije CO2.
U Europi je uporaba žive već zabranjena u električnim i elektroničkim proizvodima prema EU direktivi o ograničenju opasnih tvari (RoHS). No, fluorescentne žarulje uživaju privremeno izuzeće od te zabrane. Iako već neko vrijeme postoje energetski učinkovitije i dugotrajnije LED alternative, izuzeće ostaje neobjašnjivo na snazi. Kad bi EU ove godine eliminirala fluorescentna svjetla to bi do 2035. donijelo ogromne koristi, prema izvješću koje je naručila Europska komisija i neovisnoj analizi CLASP-a i Švedske energetske agencije. Konkretno, smanjila bi se potrošnja energije za više od 309 teravat-sati, ostvarilo bi se gotovo 30 milijardi eura neto financijske uštede, a oko 3 tone manje otrovne žive bilo bi na tržištu EU-a. Nasuprot tome, svaka godina regulatornog kašnjenja donosi ogromne društveno-ekonomske i ekološke troškove, uključujući gubitak od 5,6 milijardi eura zbog upotrebe energije i povećanje tereta od onečišćenja živom od 570 kg. Štoviše, europske zabrane fluorescentnih žarulja primjenjuju se na tržištu EU-a, a ne za proizvodnju i izvoz europskih proizvođača u druge dijelove svijeta.
To zapravo još uvijek omogućuje izvoz na siromašnija i manje regulirana tržišta. Šest od 10 zemalja koje najviše izvoze fluorescentne žarulje nalazi se u bivšoj EU-28 (Njemačka, Poljska, Francuska, Italija, Mađarska i Velika Britanija), prema analizi Koalicije čistog osvjetljenja.
