Prehrana utječe na kardiovaskularni rizik – preporuka je voće i povrće, smanjiti sol i alkohol

Smjernice, inače objavljene u časopisu Circulation, pokazale su „okrenuti” pristup stručnjaka prema savjetima o prehrani s ciljem održanja zdravlja srca i sprečavanja kardiovaskularnih rizika. Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok smrti u nizu razvijenih zemalja svijeta pa je tako i u SAD-u, ali i u Hrvatskoj čiji su građani na vrhu EU zemalja po pretilosti. Od sedam glavnih zdravstvenih ponašanja ( odluka) za zdravo srce, čak ih je pet povezano sa prehranom pojedinca stoga ono što jedemo ima izniman utjecaj na kardiovaskularni rizik. Izmijenjene smjernice nisu se koncentrirale na hranu i preporuke što ne jesti, kako je to bilo dosad, nego nasuprot – što jesti, ali prilagođeno svakom pojedincu u smislu količine, dostupnosti hrane, osobnih preferencija itd. Glavne su preporuke, ukratko, skinuti višak kilograma malim promjenama u prehrani, jesti puno različitog voća i povrća, birati izvore proteina uz izbjegavanje mesnih prerađevina, niskomasni mliječni proizvodi, maslinovo ulje umjesto kokosova i palminog, minimizirati konzumiranje zaslađenih napitaka, sokova i slatkiša te smanjiti unos soli i alkohola.