Drugo, odvojeno istraživanje s približno 15 godina praćenja pokazalo je da je konzumacija više biljnih namirnica koje snižavaju kolesterol, nazvana “Portfolio prehrana”, povezana s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti u žena u postmenopauzi.
Konzumiranje hrane biljnog podrijetla zdravo je za srce u bilo kojoj dobi, zaključak je oba istraživanja objavljena u kolovozu u Journal of the American Heart Association, časopisu Američkog udruženja za srce.
Riječ je o dvije odvojene studije čiji su istraživači potvrdili da su i mlade odrasle osobe i žene u postmenopauzi imale manje srčanih udara te je manja vjerojatnost da će razviti kardiovaskularne bolesti kada jedu više zdrave biljne hrane.
Američko udruženje za srce preporučuje općenito prehranu bogatu raznolikim voćem i povrćem, cjelovitim žitaricama, mliječnim proizvodima s niskim udjelom masti, s peradi i ribom bez kože, orašastim plodovima i mahunarkama te netropskim biljnim uljima. Također se savjetuje ograničena konzumacija zasićenih masti, transmasti, natrija, crvenog mesa, slatkiša i slatkih pića.
Studija pod nazivom “Dijeta usmjerena na biljke i rizik od incidencije kardiovaskularnih bolesti tijekom mladosti do srednje odrasle dobi” procijenila je je li dugotrajna konzumacija biljne prehrane počevši od mlade odrasle dobi, povezana s manjim rizikom od kardiovaskularnih bolesti u srednjim godinama.
Ranija istraživanja bila su usredotočena na pojedinačnu hranu, ali ima malo podataka o biljnoj prehrani i dugoročnom riziku od kardiovaskularnih bolesti”, rekla je dr. Yuni Choi, vodeća autorica studije i postdoktorski istraživač na odjelu epidemiologije i zdravlja zajednice na Fakultetu za javno zdravstvo Sveučilišta Minnesota u Minneapolisu.
Choi i kolege ispitali su prehranu i pojavu srčanih bolesti kod 4946 odraslih osoba uključenih u studiju razvoja rizika na koronarnim arterijama u mladih odraslih osoba (CARDIA). Sudionici su imali 18 do 30 godina u vrijeme upisa (1985.-1986.) u ovu studiju i tada su bili bez kardiovaskularnih bolesti.
Među sudionicima je bilo 2509 odraslih crnaca i 2437 bijelaca (ukupno 54,9 posto žena) koji su također analizirani prema stupnju obrazovanja. Sudionici su imali osam naknadnih pregleda koji su uključivali laboratorijske testove, fizička mjerenja, povijest bolesti i procjenu načina života. Za razliku od randomiziranih kontroliranih ispitivanja, sudionici nisu dobili upute da jedu određenu hranu i nisu im rekli ocjene o mjerama prehrane, pa su istraživači mogli prikupiti nepristrane, dugotrajne podatke o uobičajenoj prehrani.
Kvaliteta prehrane sudionika ocjenjivana je na temelju A Priori Diet Quality Score (APDQS) sastavljenog od 46 skupina hrane. Skupine namirnica razvrstane su u korisne namirnice (poput voća, povrća, graha, orašastih plodova i cjelovitih žitarica), štetnu hranu (poput prženog krumpira, visokomasnog crvenog mesa, slanih grickalica, peciva i bezalkoholnih pića) te neutralnu hranu (poput krumpira, rafiniranih žitarica, nemasnog mesa i školjki) na temelju njihove poznate povezanosti s kardiovaskularnim bolestima.
Sudionici koji su dobili više ocjene jeli su raznovrsnu korisnu hranu, dok su oni s nižim rezultatima jeli više štetne hrane.
APDQS je izričit u utvrđivanju ukupne kvalitete prehrane pomoću 46 pojedinačnih skupina namirnica, opisujući cjelokupnu prehranu koju opća populacija obično konzumira. Naše bodovanje je sveobuhvatno i ima mnogo sličnosti s dijetama poput Indeksa zdrave prehrane Amerikanaca (iz američke Službe za hranu i prehranu Ministarstva poljoprivrede), prehrane DASH (dijetalni pristupi za zaustavljanje hipertenzije) i mediteranske prehrane “, rekao je David E Jacobs Jr., dr. Sc., viši autor studije i Mayo profesor javnog zdravstva u odjelu epidemiologije i zdravlja zajednice na Fakultetu za javno zdravstvo Sveučilišta Minnesota u Minneapolisu.
Tijekom 32 godine praćenja 289 sudionika istraživanja razvilo je kardiovaskularne bolesti (uključujući srčani udar, moždani udar, zatajenje srca, bol u prsima povezana sa srcem ili začepljene arterije bilo gdje u tijelu). Oni koji su se najkvalitetnije hranili (što znači da su jeli najviše nutritivno bogate biljne hrane i manje životinjskih proizvoda s nepovoljnom ocjenom) za 52 posto manje su oboljevali od kardiovaskularnih bolesti.
Osim toga, između 7. i 20. godine istraživanja, kada su se sudionici nalazili u dobi od 25 do 50 godina, oni koji su najviše poboljšali kvalitetu prehrane (biljna hrana i manje životinjskih proizvoda s negativnom ocjenom) imali su 61 posto manju vjerojatnost za razvoj kardiovaskularnih bolesti, u usporedbi sa sudionicima čija je kvaliteta prehrane u tom razdoblju bila loša.
Među sudionicima bilo je malo vegetarijanaca pa studija nije uspjela procijeniti moguće koristi stroge vegetarijanske prehrane koja isključuje sve životinjske proizvode, uključujući meso, mliječne proizvode i jaja.
Nutritivno bogata biljna prehrana korisna je za kardiovaskularno zdravlje. Biljna prehrana nije nužno vegetarijanska”, rekao je Choi. “Ljudi mogu birati među biljnom hranom što je moguće više prirodnu, a ne visoko prerađenu. Mislimo da pojedinci mogu umjereno unositi životinjske proizvode s vremena na vrijeme, poput nepržene peradi i ribe, jaja te mliječnih proizvoda niske masnoće.”, dodao je.
Portfolio dijeta i kardiovaskularne bolesti žena
U drugoj studiji istraživao se odnos između tzv. Portfolio dijete i kardiovaskularnih bolesti u velikoj skupini žena u postmenopauzi.
“Portfolio dijeta” uključuje orahe, biljni protein iz soje, graha ili tofua, viskozna topiva vlakna iz zobi, ječma, patlidžana, naranči, jabuka i bobičastog voća, biljne sterole iz obogaćene hrane i mononezasićene masti koje se nalaze u maslinovom ulju te u avokadu, uz ograničenu konzumaciju zasićenih masti i kolesterola u prehrani. Ranije su dva randomizirana ispitivanja pokazala da namirnice uključene u tu prehranu rezultiraju značajnim snižavanjem “lošeg” kolesterola ili kolesterola lipoproteina niske gustoće (LDL-C).
Studija je analizirala jesu li žene u postmenopauzi koje su slijedile Portfolio dijetu imale manje srčanih oboljenja. Obuhvatila je 123.330 žena u SAD-u. Kad su se žene u ovoj analizi uključivale u studiju između 1993. i 1998., imale su između 50 i 79 godina (prosječna starost 62) i nisu imale kardiovaskularnih bolesti. Studijska grupa praćena je do 2017. (prosječno vrijeme praćenja 15,3 godine). Istraživači su koristili podatke iz upitnika o učestalosti unosa hrane i pridržavanju Portfolio dijete.
Žene koje su se pridržavale dijete 11 posto manje su oboljevale općenito od kardiovaskularnih bolesti, 14 posto manje od koronarne bolesti srca i 17 posto rjeđe od srčanog zatajenja. Nije utvrđena povezanost između Portfolio dijete i pojave moždanog udara ili fibrilacije atrija.
Još uvijek postoji prostor da ljudi u prehranu uključe više biljnih namirnica koje snižavaju kolesterol. S većim pridržavanjem portfeljskog obrasca prehrane, moglo bi se očekivati manje kardiovaskularnih problema, možda jednako kao i s lijekovima za snižavanje kolesterola. Ipak, smanjenje od 11 posto klinički je značajno i zadovoljilo bi svačiji minimalni prag za dobrobit. Rezultati ukazuju na to da Portfolio dijeta donosi dobrobiti za zdravlje srca “, istaknuo je John Sievenpiper, dr. med, izvanredni profesor nutricionističkih znanosti i medicine na Sveučilištu u Torontu.
Znanstvenici vjeruju da će ovi rezultati potaknuti ljude da se okrenu više ovoj vrsti prehrane.Istraživači smatraju da ova studija daje najpouzdaniju procjenu odnosa prehrane i zdravlja srca zbognačina na koji je osmišljena uz uključenost dobro provjerene hrane i učestalost upitnika u velikoj populaciji visoko motiviranih sudionika.
