Svjetski dan kronične mijeloične leukemije, 22. rujna, obilježava Hrvatska udruga leukemije i limfomi. Razvijajući svijest o tim bolestima, HULL će organizirati i stručni skup s vodećim hematolozima u RH.
Budući da će predavanja biti objavljena na You Tube kanalu HULL-a, pristupiti im se može po objavljivanju, preko web stranica udruge www.hull.hr.
Vrsta raka koštane srži
Kronična mijeloična leukemija (KML) je vrsta raka koštane srži. Bolest sporo napreduje. Obično se javlja u srednjoj životnoj dobi dok je kod djece vrlo rijetka. Godišnja incidencija iznosi oko jedan oboljeli na 100 000 stanovnika.
Za KML je karakteristična citogenetska promjena – Philadelphia kromosom. Bolest počinje kao promjena na jednoj stanici koštane srži iz koje se onda razvija puno promijenjenih stanica.
U krvnoj slici su vidljive promjene – broj leukocita je veći od normalnog i nastavlja rasti, a pojavljuju se i nezreliji oblici neutrofila, kao i povećan broj bazofila i eozinofila.
Nije poznato što dovodi do nastanka KML – nema jasnih rizičnih faktora. Bolest nije nasljedna.
Simptomi spori
Kako se znaci i simptomi KML razvijaju sporo, u polovice bolesnika bolest se otkrije slučajno prilikom vađenja krvi, dok se kod preostalih kako bolest s vremenom napreduje jave određeni simptomi. Oni nisu specifični samo za KML, nego se mogu javiti i kod drugih, uglavnom zloćudnih bolesti.
Uključuju brže umaranje, nedostatak zraka pri obavljanju dnevnih aktivnosti, bljedilo kože. Isto tako, nelagodu u trbuhu zbog uvećane slezene, gubitak tjelesne težine, obilno noćno znojenje.
Dijagnoza KML-a se postavlja nakon pretraga krvi i koštane srži (citogenetska analiza za detekciju Philadelphia kromosoma i molekularna analiza za detekciju gena).
Tri su faze bolesti,od kojih je treća najteža.
Pametni lijekovi
Ali, većina oboljelih kojima je dijagnosticiran KML živi kvalitetan život s raspoloživim lijekovima. Liječenje se provodi inhibitorima tirozin kinaze. Predstavnik prve generacije je imatinib.
Radi se o lijeku koji je početkom 2000-ih značio pravu revoluciju u liječenju. Jedina terapija koja je mogla dovesti do izlječenja prije pojave imatiniba bila je alogenična transplantacija koštane srži. Imatinib je tableta koja se uzima 1 put dnevno i u pravilu nema težih nuspojava.
Za one koji ne toleriraju imatinib ili im bolest progredira, koriste se inhibitori druge generacije (dasatinib, nilotinib) ili treće generacije (bosutinib, ponatinib) ovisno o profilu mutacija specifičnih gena.
Važno je izostaviti grejp iz prehrane, dok drugih ograničenja nema. Kod faze akceleracije i blastične transformacije bolesti liječenje obuhvaća primjenu inhibitora tirozin kinaze te alogeničnu transplantaciju matičnih stanica.
U smjeru izliječenja
KML je primjer bolesti gdje su popularno zvani „pametni“ lijekovi napravili izuzetno veliki pomak u rezultatima liječenja i preživljenju bolesnika.
K tome, za razliku od drugih vrsta raka gdje obično više genskih promjena na stanicama dovede do njihove zloćudne transformacije, ovdje se radi samo u jednoj mutaciji – translokaciji kromosoma 22 i 9. Zbog toga se upravo 22.9. obilježava kao “ Svjetski dan KML-a“.
Time se želi proširiti svijest o bolesti i potrebama oboljelih diljem svijeta.
Udruživanjem sve više zemalja i oboljelih želi se postići da svi oboljeli imali suvremeni način liječenja i bolju kvalitetu života.
Istraživanja u KML-u idu dalje u smjeru razvijanja lijekova kojima je krajnji cilj izlječenje i što manje nuspojave.
Svaki čovjek zaslužuje pristojan život, stoga zbog velikih postignuća u znanosti, pristupa liječenju i zdravstvenoj njezi, KML je nešto što zajedno možemo pobijediti, poručuju iz HULL-a.
