Sve srčanožilne bolesti mogle bi biti spriječene smanjenjem štetnog LDL kolesterola, a ima ga u Hrvatskoj čak 20 000 osoba koje za to i ne znaju i ne liječe se. Prevencija kardio vaskularnog zdravlja,ujedno je široka prevencija dijabetesa, preddijabetesa, visokog tlaka, debljine, pa i onkoloških bolesti. Stoga su Hrvatsko kardiološko društvo, Hrvatsko društvo za aterosklerozu s mrežom drugih asocijacija i stručnjaka inicirale akciju da se pri pregledu kod upisa u škole kod liječnika školske medicine obavlja i probir rizične djece na razine kolesterola, osobito porodičnog nasljednog lošeg LDL kolesterola u ranoj adolescenciji i mladoj a osobito srednjoj životnoj dobi mogli imati fatalne posljedice.
To je među ostalim, rečeno na današnjem okruglom stolu što je povodom Svjetskog dana srca, 29. rujna, održanom u Zgrebu pod nazivom “Dobar, loš, nasljedni – kolesterol i kardiovaskularno zdravlje”. O nužnosti prevencije, pravodobnog liječenja i redovitog uzimanju terapije, govorili su akademici Davor Miličić predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i Željko Reiner predsjednik Hrvatskog društva za aterosklerozu, prim.dr. Ines Balint, dr. med, obiteljska liječnica, prim.dr Ivana Pavić Šimetin zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo a moderatorica je bila glavna urednica portalzdravlje.hr, Ivana Rimac Lesički.
Po broju umrlih od kardiovaskularnih bolesti bolji smo nego prije 10 godina ali smo tamo gdje se EU prosjek nalazio prije 10 godina, rekao je akademik Miličić. Covid također ugrožava kardiovaskularne bolesnike, ali i kod zdravih ih može izazvati. Prostora za prevenciju je puno, osim zdravih životnih stilova redovite kontrole i održavanje razina šećera u krvi, krvnog tlaka i redovitog liječenja povišenog kolesterola te redovitog uzimanja lijekova nužan je nacionalni probir kod posebno opasnog štetnog porodičnog visokog LDL kolesterola, kojeg ima od 16 do 20 tisuća osoba a samo je 1 posto dijagnosticiranih. Hrvatska ne može biti zadovoljna brojem dijagnosticiranih i liječenih, za razliku od zemalja kao što su Nizozemska, Island, Norveška, češka i druge.
Hrvatsko kardiološko društvo i Hrvatsko društvo za aterosklerozu u suradnji s Hrvatskom komorom biokemičara uspjeli su uvesti najnovije znanstveno dokazane smjernice za razine LDL kolesterola, dosad važeće 3 milimola po litri što je bila gornja granična razina. Sada se umjerenim rizikom smatra 2,8 milimola po litri, a za osobe koje su već imale kardiovaskularni incident to je 1,4 milimola po litri. Pokazalo se da smanjenje LDL kolesterola ne nosi nikakve rizike a donosi ogromne koristi i zaštitu.
– Nikad ne odustajte lako od statina niti smanjujte njihovu dozu bez stručnjaka, savjetuje akademik Miličić jer to može spasiti srčani moždani udar i smrtnost od njih.
– Ljudi taj štetni, osobito porodični nasljedni visok LDL kolesterol ne prepoznaju jer ga ne osjete, kaže akademik Reiner, a kada dođu na liječenje već je kasno i već je obično došlo do oštećenja srca i krvožilja. LDL kao rizik jako je zanemaren u populaciji, pacijenti za njega i ne znaju pa i mi liječnici često govorimo više o promjeni životnog stila nego da inzistiramo na daljnjoj obradi i otkrivanju te vrlo rizične populacije. Najviše nas kao liječnike frustrira što znamo da bolesti krvožilja možemo spriječiti ali još ne znamo kako, i kod samih pacijenata podignuti svijest o tome da imaju visok rizik ako su naslijedili porodični previsok LDL kolesterol, kao i ako imaju povišen kolesterol općenito. Također, primjećujemo sklonost neredovitom uzimanju terapije što je jako štetno. Često su doze statina, a sada ima i novijih vrsta lijekova, premalene da bi smanjile kolesterol. Porodična hiperkolesterolemija pogađa jednu od 250 osoba, podatak je koji iznosi akademik Reiner.
Kao obiteljski liječnici imamo uvid u to ako je netko imao u ranijoj dobi kardiovaskularni incident i šaljemo takve pacijente na dalju obradu, objasnila je prim. dr. Ines Balint liječnica obiteljske medicine, ali nam nedostaje umreženost informatička sa specijalistima konzilijarne i bolničke zaštite da bismo brže i efikasnije djelovali. Osim toga malo nas je, čak 100 ordinacija u Hrvatskoj je bez voditelja tamo se liječnici izmjenjuju i ne stignu se upoznati sa stanjem u obitelji nego „gase vatru” a to znači značajan dio populacije nepokriven prevencijom i kad bismo je mogli provoditi oko ovog porodičnog nasljednog visokog kolesterola. – Često nam zbog prevelikog administriranja nedostaje vremena da sa svakim pacijentom kvalitetno provedemo koliko treba vremena, a i smjernice HZZo-a preporučuju tek da se svaka 3 mjeseca pacijent s povišenim kolesterolom naruči na kontrolu, što u slučaju porodične hiperkolesterolemije nije nikako dovoljno jer treba djelovati brže, ističe prim. dr. Balint.
– Obuhvat školske medicine kod upisa u školu oko 6. godine je stopostotan, i taj bi pregled bio idealan da se već u dječjoj dobi dijagnosticira porodična hiperkolesterolemija, naglasila je prim. dr. Ivana Pavić Šimetin. Probir zahtijeva visoku organiziranost i mrežu mnogih stručnih i društvenih organizacija i tu bi trebala djelovati mreža školski liječnik-roditelji-subspecijalisti pedijatri, uz dobru informatičku infrastrukturu.
Uz to prim. dr. Balint skreće pažnju na probleme prekomjerne težine i pretilosti. Već kod 8 i 9-godišnjaka u Hrvatskoj prekomjernu težinu ima 21 posto djevojčica a pretilo je 11,9 posto, dok kod dječaka prekomjernu težinu ima 19,2 posto a pretilo je 17,8 posto dječaka. Praktički 35 posto djece ima višak tjelesne težine.
Prim. dr. Balint smatra da se kao ni kod jednog drugog lijeka, nije stvorila takva medijska i glasina među ljudima kao prema statinima, koji su spriječili mnoge bolesti i smrti a bolesnicima jako šteti ako terapiju ne uzimaju ili to čine neredovito.
Uz Svjetski dan srca, sutra 28. rujna biti će predstavljeni i rezultati posebnog istraživanja visokog LDL kolesterola.
Glavna je poruka sudionika okruglog stola da ne zanemaruju kontrole kolesterola, posebno štetnog, te da se jave svojim obiteljskim liječnicima i u suradnji s njima ako je to potrebno krenu na dalju obradu i – spasonosnu terapiju.
