U konačnici, nalazi bi mogli dovesti do jednostavnog testa krvi za procjenu cirkadijalnog ritma i prilagođenih preporuka kada ljudi trebaju jesti, spavati, vježbati i uzimati lijekove, kako prenosi Lisa Marshall rezultate istraživanja sa Sveučilišta Colorado. Svatko od nas ima osobni bioritam, pa premda znamo kada se osjećamo najbolje, kad najlakše zaspimo ili kada najbolje vježbamo, osobni tjelesni sat kod svake se osobe razlikuje u biološkim ritmovima unutar kojih svaki organizam ima svoje specifičnosti.
Sve obimnija istraživanja pokazuju da odgovor može utjecati na sve, od predispozicije osobe za dijabetes, srčane bolesti i depresiju do optimalnog vremena za uzimanje lijekova. No, za razliku od rutinskih krvnih pretraga za razinu kolesterola i hormona, ne postoji jednostavan način za precizno mjerenje individualnog cirkadijalnog ritma osobe. Novo istraživanje, objavljeno u Journal of Biological Rhythms, sugerira da bi tuskoro osobni tjelesni sat mogao biti orijentir za životni stil i navike. Studija je otkrila da je moguće odrediti vrijeme unutarnjeg cirkadijalnog ili biološkog sata osobe analizom kombinacije molekula u jednom vađenju krvi. Ako možemo razumjeti cirkadijalni sat svake osobe, možemo potencijalno propisati optimalno doba dana za jelo, vježbanje ili uzimanje lijekova, rekao je vodeći autor studije Christopher Depner, koji je proveo studiju dok je bio docent integrativne fiziologije.
Iz perspektive personalizirane medicine, to bi moglo biti revolucionarno. Središnji "glavni sat" u dijelu mozga koji se naziva hipotalamus pomaže u reguliranju tjelesnog 24-satnog ciklusa, uključujući i razdoblja kada se ljudi prirodno osjećaju pospano noću i imaju potrebu za buđenjem ujutro. Nedavne studije otkrile su da gotovo svako tkivo ili organ u tijelu također ima unutarnji mjerač vremena, sinkroniziran s tim glavnim satom, koji određuje kada lučimo određene hormone, kako naše srce i pluća funkcioniraju tijekom dana, ritam našeg metabolizma masti i šećeri, i više. Čak 82 posto gena koji kodiraju bjelančevine, a koje su meta lijekova, pokazuju 24-satne rasporede dana u danu, što ukazuje na to da bi mnogi lijekovi mogli djelovati bolje i dati manje nuspojava ako je primjena na odgovarajući način. Kad je naš unutarnji ritam u suprotnosti s ciklusom spavanja i budnosti, to može povećati rizik od niza bolesti, rekao je koautor studije Ken Wright, profesor integrativne fiziologije i direktor Laboratorija za san i kronobiologiju na Sveučilištu Colorado Boulder. Želimo li prikladnije organizirati brojne aktivnosti i životni stil, nužno je znati personalizirane cikluse i biološke ritmove.
Noćni ili jutarnji tip
Čak i među zdravim ljudima, ciklusi spavanja i buđenja mogu varirati za četiri do šest sati. Jednostavno pitanje jeste li sova ili ševa, tj. noćni ili jutarnji tip, otkriva nam koliko se naš biološki ritam razlikuje. No, to je grubo razlikovanje jer jedini način za precizno mjerenje vremena za pojedinačni cirkadijalni sat je provesti procjenu melatonina. To uključuje vađenje krvi ili sline po satu kroz 24 sata za mjerenje melatonina - hormona koji se prirodno povećava u tijelu signalizirajući vrijeme za spavanje i opada kako bi nas lakše probudio. Uz ispitivanje krvi na melatonin po satu, također su koristili metodu koja se naziva "metabolomika" - procjenjujući razine oko 4000 različitih metabolita (stvari poput aminokiselina, vitamina i masnih kiselina koji su nusprodukti metabolizma) u krvi. Da bi bio izvediv i pristupačan, komercijalni test vjerojatno bi trebao suziti broj metabolita koje traži (njihov ih je test suzio na 65). No, studija je tek početak, a neka druga istraživanja, uključujući proteomiku (traže proteine u krvi) ili transkriptomiku (mjerenje prisutnosti ribonukleinske kiseline ili RNK) procjenjuju cirkadijalne faze. U konačnici, istraživači kažu kako nije daleko dan kad se pri rutinskom pregledu može napraviti krvni test za precizno određivanje cirkadijalnih faza tako da liječnici mogu propisati ne samo što učiniti, nego i kada.
