Hrvatska ima bogatu tradiciju zdravstvenog turizma u Europi zbog obilja svojih prirodnih ljekovitih činitelja, koji su ogroman kapital i potencijal za daljnji razvitak turizma općenito, čulo se na Kongresu koji se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije, a u organizaciji LUX Promocije.
Cilj je Kongresa edukacija i informiranje putem stručnih predavanja, ali i poticanje argumentirane rasprave kako bi se istaknuli potencijali zdravstvenog turizma gdje Slavonija, Baranja i Srijem imaju jednaku mogućnost razvoja kao i ostatak Hrvatske te povezivanje i rasta dionika turističkog sektora u budućnosti te su pozvani svi da pruže svoj doprinos. – U Hrvatskoj su već u antičko doba djelovale Aquae Balissae (Daruvarske toplice), Aquae Vivae (Krapinske Toplice) i Aquae Iasae (Varaždinske Toplice). U rimsko doba također su se koristili mnogi izvori naših termomineralnih voda i peloida. U njima su sagrađena kupališta za odmor, liječenje i oporavak rimskih vojnika, bogataša i običnih ljudi. U prošlosti, kao i danas, česta su putovanja u lječilišta ili destinacije čija je primarna svrha održavanje zdravlja. Hrvatsku stoga valja promatrati i kao inovativno turističko odredište, konkurentnu destinaciju zdravlja, upozorila je povodom otvaranja Kongresa Sunčana Matić, iz LUX Promocije.
Na kongresu tijekom dva dana govore brojni eminentni stručnjaci s područja zdravstva i turizma poput mr. sc. Hrvoja Peze, predsjednika Hrvatske komore dentalne medicine, koji je na kongresu odlučio govoriti upravo i kao privatni poduzetnik u zdravstvu i osoba koja kroz pružanje privatnih usluga u dentalnoj medicini zapošljava 160 osoba. – Prvenstveno treba osvijestiti da kod zdravstvenog turizam pacijenti traže stručnost, a tek im je onda bitna destinacija. Sasvim precizna istraživanja pokazuju da pacijent koji negdje putuje zbog zdravstvene usluge, nema pretjerani interes za ostale turističke sadržaje i samoj destinaciji posveti tek 15 posto svog vremena. Znači njemu je prvenstveno bitna kvaliteta usluge, cijena i prometna pristupačnost. No, novac koji zdravstveni turist ostavi na nekoj destinaciji višestruko je veći od onoga što ostavi klasični turist. Računamo li da pacijent mora najmanje pet puta doći zbog neke usluge, jer su tu i kontrole, te će svaki put na tom mjestu provesti jedan do tri dana, odnosno u pet posjeta imamo i do 15 noćenja, a za svako noćenje je prosječna potrošnja 700 eura, u što je uključen i smještaj i zdravstvena usluga, onda imamo jako respektabilne brojke. No, situacija je kod nas po pitanju zdravstvenog turizma loša iz nekoliko aspekata, upozorio je Pezo.
Naime, stručnjaci upozoravaju kako su trenutačno najslabije karike zdravstvenog turizma činjenica da u Hrvatskoj nema dovoljno medicinskog osoblja, kako specijalista tako i medicinskih sestara, a drugi problem je što javni zdravstveni sektor nema kapacitete za bavljenje zdravstvenim turizmom jer su kapaciteti popunjeni domaćim pacijentima. Treći problem je nedostatak čiste privatne prakse
– Volio bih da stručni ljudi razvijaju privatni sektor jer samo tada možemo biti konkurentni u zdravstvenom turizmu.
Treba znati da prvih 20 privatnih ustanova dentalne medicine samo u jednoj godini zaradi pola milijarde kuna, a o tome nitko ne govori. Tako je Hrvatska prema podacima Quanomedical.com na trećem mjestu po dentalnom turizmu odmah iz Turske i Mađarske. To postoje razumljivo ako znamo da je cijena keramičke krunice znatno jeftinija u Hrvatskoj nego primjerice u Velikoj Britaniji, Italiji, Sloveniji ili Njemačkoj. Prostora za razvoj zdravstvenog turizma ima posebice u sektoru oftalmologije, estetske medicine, dentalne medicine i ortopedije, uvjeren je Pezo.
Pozitivan primjer turnover projekta u javnom zdravstvu Republike Hrvatske, prezentirao je doc. dr. sc. Marinko Rade, ravnatelj Specijalne bolnice za ortopediju i rehabilitaciju Rovinj.
Kongres se nastavlja i u četvrtak predavanjima i panelima brojnih zanimljivih aktera iz područja medicine i turizma, a recimo kako je sam Kongres otvorila Ministrica Nikolina Brnjac koja je naglasila kako ne možemo biti zadovoljni aktualnim pokazateljima o zdravstvenom turizmu, međutim smatra da Hrvatska sa svojim potencijalima i osobljem može imati daleko bolje rezultate. – Bit je da imamo cjelogodišnji turizam, a da se odmičemo od proizvoda sunca i mora, što nudi upravo zdravstveni turizam i svakako ćemo planirati sredstva za razvoj u tom smjeru, poručila je ministrica.
