Dijagnosticiran mi je rak, koja su mi prava? Ovo je vrlo često pitanje, Nažalost, u ovom trenutku ne postoji jedno mjesto gdje će vas upoznati sa svim pravima koja možete ostvariti, kao i s onima koja ne možete, kaže nam predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu Ivica Belina, prof. edukac. reh. Pacijenti su prepušteni sami sebi, idu, pitaju, traže na internetu, svatko se nosi s tim na svoj način. Jedno od dobrih mjesta za to su udruge, a Belina naglašava da “sama dijagnoza zloćudne bolesti ne donosi nikakva posebna prava iz područja zdravstva, socijalne skrbi ili rada i mirovinskog sustava”.

Palijativna skrb preko HZZO-a

Što se tiče zdravstvene zaštite, svi onkološki pacijenti imaju pravo na svu potrebnu dijagnostiku i liječenje, kao i palijativnu skrb na teret HZZO-a. To se ne odnosi na dio potpornih terapija (antiemetici, npr. samo je dio na teret HZZO-a, kreme za njegu kože nakon zračenja, i sl.)  Svi onkološki, kao i svi drugi pacijenti u RH imaju pravo na drugo mišljenje, koje mora dati relevantni liječnik koji nije bio uključen u zdravstvenu skrb o tom pacijentu. Pravo na drugo mišljenje ostvaruje se putem uputnice za drugo mišljenje HZZO-a, koju izdaje nadležni liječnik obiteljske medicine na zahtjev pacijenta.

Psihološka pomoć i savjeti

Svi onkološki pacijenti imaju pravo na nutricionističko savjetovanje, savjetovanje o interakcijama lijekova, nuspojavama i prevenciji i liječenju nuspojava te na psihološko savjetovanje. Problem nastaje u situaciji kad zdravstvena ustanova nema osiguran kadar za takav rad s pacijentima.
Palijativna skrb je u svakoj županiji u hrvatskoj organizirana kao patronažna služba pri županijskom Domu zdravlja i svi oni imaju palijativne timove. Palijativni timovi pružaju uslugu palijativne skrbi u kući, njege bolesnika, liječenje boli, posudbu ortopedskih pomagala, primjenu enteralna i parenteralne prehrane i sl. Pacijenti, primjetili smo ističe Belina, nemaju dovoljno informacija o tome kako ostvariti pravo na palijativnu skrb oboljelog člana obitelji.  

Što se tiče dopunskog zdravstvenog osiguranja, samo pacijenti kojima je uslijed bolesti ili uslijed liječenja nastao invaliditet od 100 posto imaju pravo na oslobađanje od plaćanja dopunskog osiguranja. 

Pravo na rad i naknade

Kod prava iz socijalne skrbi, kruži zabluda kako svi onkološki pacijenti imaju pravo na  doplatak za tuđu pomoć i njegu, što nije istina. Pravo na tuđu pomoć i njegu ostvaruje se temeljem zahtjeva nadležnom Centru za socijalnu skrb, nakon čega se oboljela osoba upućuje na prvostupanjsko tijelo vještačenja zbog utvrđivanja sposobnosti za samostalnu brigu o sebi.

Moguće je i, shodno imovinskom cenzusu, ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pomoć, plaćanje režijskih troškova i troškova grijanja i sl. Ukoliko je uslijed bolesti i liječenja nastao invaliditet kao trajno i nepromjenjivo stanje, jedan dio onkoloških pacijenata ima pravo i na ostvarivanje osobne invalidnine. Naravno, sve navedeno ovisi o imovinskom cenzusu obitelji, radnom statusu oboljele osobe, s kime osoba živi i sl. 

Što se tiče prava iz sustava rada i mirovinskog sustava, situacija je slična kao i kod prava iz socijalne skrbi i prava ovise o individualnim karakteristikama pojedinca. Ono što je sad možda bitno spomenuti, trenutno ne postoji pravilnik HZZO-a koji bi omogućavao rad u smanjenom radnom vremenu zbog zdravstvenog stanja.