Ministar Beroš detaljno o reformi zdravstva, uz poruku – sve što radimo u interesu je pacijenata

Datum:

Ministre Beroš, prije funkcije u Vladi unazad par godina rekli ste mi i da kao čovjek, kao neurokirurg uvijek birate oštre, precizne rezove. Pandemija vas je dočekala praktički prvi ministarski dan, koliko je to promijenilo vaše planove za promjene u hrvatskom zdravstvu?
Moram priznati da nitko od nas u veljači 2020. nije ni približno očekivao ovakav razvoj pandemije, pri tome mislim na globalni opseg i nepredvidivost virusa.
Neminovno je bilo presložiti prioritete i reorganizirati zdravstveni sustav, ali i paralelno raditi na više kolosijeka kako bismo razvijali naše strateške projekte. Odlučio sam prekinuti ‘vožnju u leru’ i dati gasa realizaciji projekata na koječekamo desetljećima, koliko god bio nepovoljan trenutak s epidemijom. To je recimo rezultiralo pokretanjem revitalizacije Imunološkog zavoda. Kontinuirano radimo pomake zahvaljujući Vladi RH i partnerstvu s lokalnom zajednicom odnosno gradom Sveta Nedelja. Baš smo prošli tjedan održali radni sastanak kao i obilazak lokacije buduće nove tvornice. Gradnjom tvornice će se ponovno pokrenuti proizvodnja antitoksina protiv zmija ljutica, a u sljedećim fazama i cjepiva za kojim postoji potreba na domaćem i stranom tržištu, kojima je upravo pandemija naglasila važnost. Tu je i Nacionalna dječja bolnica Blato, Dnevna bolnica i OHBP u okviru KBC-a Osijek, i mnogi drugi. Dakle strateški projekti se razvijaju, no činjenica je da sam od početka mog mandata posvećen borbi protiv COVID-19 i zajedno s Vladom činimo sve kako bismo osigurali stabilan suživot s COVID-19 jer bez toga teško možemo naprijed.
U pretpostavci da se nije pojavio virus koji će izokrenuti našu svakodnevnicu, kako bi danas izgledalo naše zdravstvo prema vašim planovima s kojima ste došli na poziciju?
Teško je reći što bi bilo kad bi bilo, međutim držim da je pandemija dodatno ukazala na važnost stabilnog i funkcionalnog zdravstvenog sustava. Reforma
zdravstva je nužan korak prema tome. Prijedlozi reformskih mjera su u finalnoj fazi na međuresornom usuglašavanju. Podijelili smo ih na kratkoročne i dugoročne, kojima je cilj, prije svega raspoloživa financijska sredstva u zdravstvu koristiti sa što je moguće većim učincima. Puno je mjera i koraka predviđeno i teško ih je u kratkom vremenu nabrojati. Ono što želim istaknuti je da smo odlučni u provođenju reformskih koraka, a kako je zdravlje važno za sve nas, uz sve kritike političkih  oponenata, očekujem i od građana veliku podršku. Sve što radimo u konačnici je u najvećem interesu građana i pacijenata.
Prema nekim odlukama Vlade, ali i pojedinim potezima čini se da se u reformiranje krenulo. Zatrpana rupa duga ponovno raste i ako se ne varam do početka kolovoza zdravstvo opet ima više od dvije milijarde minusa?
Potrošnja lijekova i potrošnog medicinskog materijala ubraja se u kategoriju koju ne možete planirati, već ovisi o ponašanju svakog pojedinca koji zatraži liječenje. Tako primjerice osoba koja se ne želi cijepiti protiv COVID-a i završi u bolnici, košta zdravstveni sustav za 20 dana liječenja 230.000 kn. To Vam je cijena novog automobila visoke srednje klase. Hoćemo kao sustav biti u plusu ili minusu ovisi o nama samima.
 Jesmo li svi skupa na neki način naviknuli da je praktički normalno da „zdravstvo stvara dug”?
Problematika dugovanja u sustavu nije problem koji se pojavio jučer i koji će se riješiti preko noći. To je problem s kojim su se suočile sve hrvatske vlade u zadnjih 30 godina. Do sada u javnosti je plasirano preko 50 teza zašto se dug u zdravstvu stvara, a ja ću ponoviti samo jednu – svaki hrvatski građanin za zdravstvo izdvaja u prosjeku 930 eura godišnje, a EU prosjek iznosi 3.200 eura godišnje po glavi stanovnika. To je gotovo 3 puta više, ne 10% ili 20% već 300% više.
Na najavu financijske odgovornosti ravnatelja kao jedne od promjena, od ravnatelja su stigli odgovori manje više da su oni i sad već financijski odgovorni. No, možda griješim, ali ne znam za slučaj smjene zbog minusa ili neke druge odgovornosti. Kako će se to točno promjeniti?
Financijska odgovornost za izradu zakonitih i istinitih financijskih izvještaja su jedno, međutim odgovornost za poslovanje u smislu organizacije rada te odgovorno propisivanje lijekova, vodeći računa o njihovoj učinkovitosti su drugo. I na tome ćemo zahtijevati puni angažman ravnatelja bolnice.
Hoće li se u startu reforme mijenjati troškovna strana i na koji način? Daje li vam CUS dovoljno podataka i koji su ključni zaključci od tih podataka dosad?
Reforma zdravstvenog sustava će naravno početi s promjenama na troškovnoj strani. Centralni upravljački sustav (CUS) je programski proizvod koji je upravo i
zamišljen i izveden na način da omogućuje detaljnu analizu troškovne strane bolničkog zdravstvenog sustava, a poznato je da je upravo bolnički zdravstveni
sustav dio cjelokupnog zdravstvenog sustava koji generira najveće troškove. Praćenje efikasnosti pojedinih bolničkih ustanova moguće je raditi temeljem detaljne analize računa za pruženu bolničku zdravstvenu zaštitu na kojima su navedeni podaci i o broju i vrsti zdravstvenih djelatnika koji su pružili zdravstvenu zaštitu, ali i o vrsti uređaja koji su se koristili prilikom pružanja bolničke zdravstvene zaštite. Usporedbom takvih podataka između bolničkih zdravstvenih ustanova iste kategorije moguće je vrlo precizno utvrditi efikasnost pojedine bolničke zdravstvene ustanove. Moguće je kontrolirati i iskorištenje svakog pojedinog komada skupe opreme u pojedinoj bolnici. Takva analiza podataka nam je temelj za eventualne reorganizacije pojedinih dijelova pojedinih bolničkih ustanova, a isto tako podaci dobiveni ovakvim analizama predstavljaju izvrsnu podatkovnu osnovu za strateške odluke o tome koje ustanove eventualno spojiti odnosno u kojim ustanovama i nadalje osiguravati određenu djelatnost bolničkog sustava.
Nije nužno da nam ustanove koje su na geografski vrlo maloj udaljenosti imaju iste djelatnosti bolničkog sustava, a odluku o tome koju djelatnost ostaviti u kojoj ustanovi moguće je upravo na osnovu detaljnih podataka o uspješnosti obavljanja djelatnosti, naravno iz podataka u sustavu CUS.
Isto tako podaci iz sustava CUS se koriste i u planovima za skraćivanje listi čekanja što je isto tako dio reforme sustava zdravstva. Iz takvih podataka može se planirati što se konkretno može i poduzeti: Npr. magnet u bolnici A je u mjesecu X bio Y puta iskorišteniji od magneta u bolnici B što je rezultiralo organiziranim upućivanjem pacijenta na magnet u bolnicu B, a što opet za rezultat ima skraćenje liste čekanja i ujednačavanje opterećenja zaposlenika bolnice A i bolnice B. Nadalje, moguće je usporedbom troškova istih djelatnosti bolnica iste kategorije argumentirano pripremiti eventualnu reorganizaciju rada djelatnosti u ustanovama koje troškovno odstupaju od prosjeka, a svi podaci za takvu aktivnost su dostupni u sustavu CUS.
Da li će, da tako pojednostavim, bolnica xy sa Odjelom koji obavlja mali broj neke specifične zdravstvene zaštite, a u blizini je veći bolnički centar, pripojiti se upravo tom većem centru i tako smanjiti trošak?
U Vašem pitanju nije navedeno o kojoj se točno bolnici radi. Međutim, načelno funkcionalna integracija, odnosno suradnja i povezivanje bolnica, jest metoda za reformu bolničkog sustava u cilju povećanja kvalitete zdravstvene zaštite. Funkcionalna integracija osigurava preraspodjelu i koncentraciju bolničkih usluga, bolje iskorištavanje kapaciteta, ugovaranje novih kapaciteta gdje postoji potreba i nepotrebno umnožavanje postupaka na malim geografskim udaljenostima, sve u cilju poboljšanja kvalitete zdravstvene zaštite te postizanja i održavanja financijske stabilnosti, održivosti i racionalizacije zdravstvenog sustava.
Mahom se sve što pitam dosad odnosi na bolnice no primarna zdravstvena zaštita je godinama zapravo zapostavljana, koji je tu plan? Hoće li domovi zdravlja, kako smo neki dan objavili, biti „male bolnice”?
Činjenica je da je primarna zaštita sustavno zanemarivana što se odrazilo i na održivost kadrova. Da bi primarna zdravstvena zaštita rješavala 80% slučajeva,
prvenstveno treba osigurati svim liječnicima obiteljske medicine specijalističko usavršavanje kojim proširuju kompetencije i podižu kvalitetu zdravstvenih
usluga na osnovu kojih bi se manje pacijenata slalo u bolnicu. Također, potrebno je razvijati i specijalistiku pri domovima zdravlja, a to se može ostvariti uz vlastite specijaliste i uz vertikalno povezivanje primarne zdravstvene zaštite i bolnica u pojedinoj županiji tako da specijalisti iz bolnica dolaze u domove zdravlja i rade specijalističko-konzilijarne preglede. Na tom tragu priprema se mreža javne zdravstvene službe koja će uključivati do 25% specijalističkih djelatnosti od važnosti za primarnu zdravstvenu zaštitu. Pritom su u planu i izmjena zakona prema kojem bi doktori primarne i sekundarne zaštite obavljali specijalistiku na primarnoj razini.
Da li smo i dokud došli sa helikopterskom hitnom službom, ali i hitnoj medicinskoj pomoći u cjelini također slijede promjene?
Radi se o izuzetno zahtjevnom projektu, te izrada dokumentacije za javnu nabavu do sklapanja Ugovora o javnoj nabavi traje od 1-2 godine. Takva je naprosto EU praksa. Primjerice Danska je u 2020. godini započela postupak javnog nadmetanja s ciljem sklapanja Ugovora o javnoj nabavi u 2023. godini. Uspostava HEMS-a uvrštena je u strateške dokumente Ministarstva zdravstva tj. Nacrt prijedloga Nacionalnog plana razvoja zdravstva 2021. – 2027. U tijeku je programiranje financijskih sredstava u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2021. – 2027. kako bi se osigurala sredstva iz fondova Europske unije za daljnje korake u uvođenju HEMS-a. Što se tiče hitne medicinske službe, 2009. godine uvedena je specijalizacija iz hitne medicine za doktore medicine. S današnjim danom imamo 81 specijalista i 117 specijalizanata hitne medicine koji uvelike doprinose povećanju kvalitete hitne medicinske skrbi. Putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti provest će se i specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine, a ukupna vrijednost ulaganja iznosi 100 milijuna kuna. Time će se osigurati znanja i vještine, odnosno kompetencije medicinskih sestara i tehničara za samostalan rad u hitnoj medicinskoj službi.
Istodobno, putem mehanizma DG REFORM-a u tijeku je odobravanje projekta tehničke pomoći za telemedicinsko povezivanje vozila izvanbolničke HMS s OHBP-ima kako bi se omogućio prijenos vitalnih parametara pacijenata i konzultacije medicinskih sestara i tehničara sa specijalistima hitne medicine.
Hoće li se mijenjati politika lijekova, određivanja njihovih cijena, ulaska posebno skupih lijekova na listu? Hoće li se pratiti učinak pojedinog lijekova i na temelju toga donositi odluke?
HZZO provodi postupke stavljanja lijekova na listu lijekova sukladno odredbama koje su propisane u pravilniku kojeg donosi ministarstvo zdravstva. S obzirom
da zadnjih godina Europska agencija za lijekove i medicinske proizvode odobrava iznimno veliki broj novih, inovativnih, pametnih lijekova, očekivano se povećao i broj zahtjeva za stavljanje novih lijekova na listu lijekova HZZO-a, a sve to vodi prema novim troškovima za lijekove. Zbog navedenog se od svih očekuje bolja regulacija cijena lijekova s jedne strane, ali isto tako i bolja kontrola troškova s druge strane. Kako je najavljeno u Reformskim mjerama, planira se promjena regulative vezane za lijekove, a koja se odnosi na promjene u Zakonu o lijekovima te pravilnicima koje donosi ministar zdravstva, od kojih je jedan po kojima HALMED utvrđuje najvišu dozvoljenu cijenu lijeka po kojoj lijek može biti u prometu u Republici Hrvatskoj. Drugi je onaj koji utvrđuje mjerila za stavljanje lijekova na listu lijekova i na Popis posebno skupih lijekova, kao i utvrđivanje cijene lijeka koju će plaćati HZZO za lijek koji će biti stavljen na Listu lijekova HZZO-a. Posebno naglašavamo da je učinak lijekova, posebno onih koji su stavljeni na Popis posebno skupih lijekova, HZZO pratio i do sada kroz kratkoročne ciljeve i na temelju toga se donosila odluka o nastavku ili prekidu liječenja određenim lijekom kod pojedinog bolesnika, a što je bila obveza kako bolničkog specijaliste koji je davao preporuku za primjenu lijeka kod bolesnika, tako i Bolničkog povjerenstva za lijekove koje je odobravalo liječenje, ali i HZZO- a koji je kontrolirao da li je primjena lijeka u skladu s kriterijima koji su jasno bili navedeni u tekstu indikacija/smjernica u Osnovnoj listi lijekova. I nadalje će se učinak pratiti na jednak način. Temeljem utvrđenog učinka pojedinog lijeka, za lijekove koji se nalaze na Popisu posebno skupih lijekova, HZZO je sklapao posebne ugovore s nositeljima odobrenja za pojedini lijek o odnosu financiranja troška lijeka između HZZO-a i Nositelja odobrenja. Dodatno se planira temeljem utvrđenog učinka pojedinog lijeka stvoriti i pravnu mogućnost mijenjanja statusa na listi lijekova, ako lijek u stvarnom životu ne pokaže učinkovitost na razini one koja je predstavljena kod stavljanja tog lijeka na listu lijekova, a koja se temeljila na pokazateljima iz kliničkih studija. Učinak pojedinog lijeka se može pratiti jedino u svezi s praćenjem ishoda liječenja. Poduzimaju se mjere za stabilizaciju zdravstvenog sustava, a jedno od njih je i uspostava sustava praćenja ishoda liječenja te izrada prijedloga grupa indikatora kojima će se mjeriti uspješnost liječenja pacijenata.
Ne bih rekla da će reforma krenuti, djeluje mi da je već krenula, koji su okvirni rokovi ili ako sve zacrtano uspijete provesti prema planu kakvo će pacijent u RH imati zdravstvo za godinu, dvije, pet?
Kada sam prihvatio „užareni“stolac ministra moja vizija je bila napraviti korjenite financijske i organizacijske promjene koje će ostaviti traga u zdravstvenom sustavu. Izazovi financijske održivosti zdravstva bit će u budućnosti još i veći zbog činjenice da rashodi za zdravstvo rastu prosječno brže od rasta gospodarstva. Tako da je teško reći da li će zacrtane faze ići po planu. Moram reći da prva faza u kojoj smo sada obuhvaća brze učinke sanacije koji ne zahtijevaju zakonske izmjene. Druga faza predviđa se od 2023. do 2026. koja uključuje uspostavu novih modela organizacije i upravljanja usklađenih s predviđenim razvojem društva i gospodarstva. Treća faza od 2027. do 2030. obuhvaća realizaciju dugoročnih reformskih mjera odnosno konkretne zdravstvene pokazatelje.
Rekla bih da se pozivanje na solidarno zdravstvo često od nekih strana čini ultimativno jer svaka ugroza dostupnosti sustava koji bi morao biti jednak za sve udara na emocije. Da li je i dokad održivo da trećina zaposlenih financira zdravstvenu zaštitu za 4 milijuna građana?
Promatrajući isključivo s financijske strane, nije održivo da 1 čovjek plaća zdravstvenu zaštitu za 3 čovjeka, što imamo sada. Međutim, zdravstveni sustav, kao i sustav obrazovanja ili mirovinski sustav treba promatrati kao javno dobro koje treba biti dostupno i raspoloživo. Stoga je i uloga države da dodatnim proračunskim transferima nadomjesti onaj nedostatak u sustavu koji se ne može uprihodoviti iz doprinosa koji plaćaju svi zaposleni. Međutim na svakom od nas je odgovornost da vlastitim ponašanjem povoljno utječemo na zdravstveni sustav i u konačnici na vlastito zdravlje. Recimo redovitim odlaskom na preventivne preglede, redovitim posjećivanjem liječnika obiteljske medicine, cijepljenjem i sl.
U tim su brojkama i neke nelogičnosti koje bih rekla i da nisu za rješavati u vašoj ingerenciji poput zaštićenih skupina, oslobađanja plaćanja, iseljenika, bolovanja?
Zadiranje u stečena prava zaštićenih i osiguranika koji su po nekoj osnovi oslobođeni plaćanja doprinosa zahtjeva širi konsenzus i ne ovisi o zdravstvenom resoru. No, u sklopu reformi međuresorno promišljamo o rješenju problema dvostrukog upisa osiguranika koji su u naravi iselili izvan RH, a tu dolaze po zdravstvene usluge.
Hoće li se recimo bolovanje mijenjati prema nekoj europskoj praksi i modelu?U sklopu reformskih mjera planirane su i promjene vezano za načine realizacije privremene nesposobnosti za rad akceptirajući dobre prakse u zemljama članicama EU. Planirane promjene trebale bi osloboditi više financijskih sredstava za jačanje zdravstvene zaštite na svim razinama te povećanje dostupnosti liječenja novim tehnologijama i pametnim lijekovima. Za realizaciju planiranih promjena potrebna je izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, što je zahtjevan i složen posao, za koji se mora dobiti suglasnost Ministarstva financija i ostalih, kako bi se uputila u proceduru na Vladu RH i Hrvatski Sabor.
 Koliku odgovornost imaju pacijenti, kod nas je stav da „cijeli život plaćamo, a kad nešto trebamo čekamo ili pak idemo privatniku?
Rekao bih da je to stvar osobnog izbora. I u privatnom i u javnom zdravstvu dobiva se jednako kvalitetna usluga jer svi ti djelatnici su potekli uglavnom iz
istog sustava, s istog fakulteta. Pacijenti uglavnom pribjegavaju privatnicima zbog kratkog perioda čekanja na pregled ili terapiju. U javnom zdravstvu, analizom stanja na listi čekanja uočeno je da trenutno narudžbe na prve i kontrolne preglede rastu brže od narudžbi na dijagnostičke preglede. Analizama podataka iz sustava eListi čekanja i eNaručivanja te Centralnog upravljačkog sustava (CUS), odnosno kontrolom rada ustrojstvenih jedinica i zdravstvenih djelatnika u odnosu na ugovorne obveze zdravstvene ustanove te ispostavljene račune za pruženu zdravstvenu uslugu ostvareni su preduvjeti za praćenje učinkovitosti raspoloživih resursa i upravljanje organizacijskom strukturom. Ministarstvo zdravstva s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje nadziru porast narudžbi te istražuju učinkovitost raspoloživih resursa kako bi zdravstveni sustav adekvatno odgovorio na zahtjev za uslugama.
Kad smo kod zdravstvenih privatnih poduzetnika, zašto kod nas javni i privatni zdravstveni sektor nisu suradni nego je prisutna i dalje makar percepcija o rivalstvu, o dvjema stranama?
Ne bih to nazvao rivalstvom. Iz godine u godinu kod nas raste privatno zdravstvo što je dobro radi širenja palete usluga i mogućnosti hrvatskih pacijenata za odabirom usluga prema njihovim potrebama, ali i poticanja javnog zdravstva na veću učinkovitost i brže prilagođavanje modernim trendovima u zdravstvu i medicini. Više je pitanje premreženosti javnog i privatnog sektora u smislu rada djelatnika što planiramo jasno definirati.
U pandemiji su neke druge razvijene zemlje još više upogonile resurse privatnih zdravstvenih ustanova kako bi sačuvale bolnice, omogućile pretrage i spriječile posljedice odgađanja pretraga, pregleda i posljedica kasne dijagnostike? Hoće li u RH i taj naš dio zdravstva ikad biti dijelom Mreže?
Mrežom javne zdravstvene službe obuhvaćene su i privatne zdravstvene ustanove koje imaju ugovoreni sadržaj s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Kao ministar zdravstva, zadužen za funkcioniranje javnog zdravstvenog sustava, u tijeku epidemije donosim odluke i izdajem konkretne naputke vezano uz organizaciju rada i rad i raspored radnog vremena zdravstvenih ustanova i njihovih radnika i privatnih zdravstvenih radnika u Mreži javne zdravstvene službe. Zdravstveni sustav kontinuirano se prilagođavao trenutnoj epidemiološkoj situaciji te je osigurano pružanje zdravstvene skrbi kako oboljelima od bolesti COVID-19, tako i svim pacijentima kojima je zdravstvena skrb bila potrebna. Tijekom epidemije, rad u privatnim ustanovama također je morao biti organiziran sukladno preporukama HZJZ-a, strukovnih komora i stručnih društava. U svakom slučaju, nastavit će se partnerski odnos s privatnim zdravstvenim sektorom u područjima u kojima su nedostatni kapaciteti javno zdravstvenog sektora.

Podijelite objavu:

Popularno

Ostalo
Related

Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja, ono je odgovornost svih nas

Problemi mentalnog zdravlja i poremećaja ponašanja glavni su uzrok...

Sezona je kolinja, a time i trihinele. Odnesite meso na pregled.

Stručnjaci za javno zdravstvo ovih dana iznova upozoravaju na...

Rušenje preporuke o unosu najmanje dvije litre vode dnevno

Konzumacija osam čaša vode dnevno postala je opće prihvaćena...