Mikroplastika su sitne plastične čestice koje nastaju raspadanjem u morima i morskim sedimentima i sve češći su zagađivač okoliša, a na taj način utječu i na zdravlje ljudi.
Iako nije točno utvrđeno u kojoj mjeri mikroplastika narušava ljudsko zdravlje, računa se da prosječna osoba svaki tjedan u svoj organizam unese oko 5 grama plastike samo iz pitke vode. .
Mikroplastika je globalni problem u svjetskim morima i oceanima. S obzirom da se plastika masovno upotrebljava i nekontrolirano odbacuje, postala je, na žalost, sve češća u morskom okolišu.
Koliko je mikroplastike bilo prije, a koliko danas te u kojoj mjeri utječe na zdravlje ljudi
istražuju znanstvenici među kojima i dr.sc. Pero Tutman s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.
Rast proizvodnje
Razne vrste plastikâ čine najveći udio morskog otpada čija se globalna proizvodnja svake godine povećava za pet posto. Tako se procjenjuje da će do 2050. godine u moru završiti dodatnih 33 milijarde tona plastičnih masa širom svijeta, navodi dr.sc. Tutman.
Nažalost, ove loše prognoze neće mimoići naše Jadransko more. Iako se često volimo hvaliti da imamo čisto more, nedavna istraživanja su pokazala da se naš lijepi Jadran guši u plastici. Premda je svijest o problemu morskog otpada u hrvatskom dijelu Jadrana prisutna već dulje vremena, spoznaje o tome još su uvijek nedovoljne za donošenje sustavnih zaključaka o količinama i trendovima unosa kao i o područjima nakupljanja. Hrvatska je potpisnica niza globalnih i regionalnih konvencija o zaštiti mora i dužna ih je provoditi. No postojeće zakonodavstvo u vezi s morskim otpadom ne primjenjuje se na zadovoljavajućoj razini.
Utjecaj na morske organizme
Znanstvenici su procijenili da svake godine oko 8 milijuna tona plastike dospijeva u morski okoliš. I da se tamo već nalazi oko 150 milijuna tona otpada od čega se oko 80 posto odnosi na različite oblike plastike. Također je procijenjeno da na površini mora pluta između 7 do 250 tisuća tona otpada. UNEP-ove procjene ukazuju da za oko 70 posto nije poznato koliko završava na morskom dnu gdje se gomila izvan ljudskog dohvata.
S obzirom na takve količine, veći dio mikroplastike koja se razgrađuje u moru, morski organizmi unesu u svoj organizam.
Iako jedan dio mikroplastike ostane u ribi, straha od konzumacije ne bi trebalo biti ako se riba dobro očisti – tvrdi dr.sc. Tutman.
Premda istraživanja još uvijek ne daju jasan odgovor koliko mikroplastika utječe na zdravlje ljudi, svatko od nas može utjecati na čistoću okoliša. Bacajući otpad na moru, ali i daleko od mora, ugrožavamo i svoje zdravlje.
Možda zbog svakodnevnog tempa života ne vodimo računa koliko se sporo pojedina vrsta otpada razgrađuje. Običnoj limenci za razgradnju treba cijelo stoljeće. Nad tim se treba zamisliti jer čuvajući okoliš čuvamo i svoje zdravlje. Zdravlje je, imajmo to na umu svaki dan, neprocjenjivo.
