Majčin glas ne dopire jednako do manjeg djeteta i tinejdžera

Datum:

Kako djeca rastu počinju razvijati društvene odnose izvan obitelji, a njihov se mozak mora prilagoditi svijetu odraslih.

“Baš kao što je beba vezana uz majčin glas, tinejdžeri imaju drugu kategoriju zvukova i glasova s ​​kojima se mogu povezati”, rekao je Daniel Abrams, neuroznanstvenik s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Stanford.

On i njegovi kolege skenirali su mozak djece i mladih u dobi od sedam do šesnaest godina, odmah nakon što su im omogućili da čuju glasove majki i nepoznatih žena. Kako bi se djeca i tinejdžeri fokusirali samo na glas, izgovarane su riječi bez smisla. Dok su ih slušali, aktivirali su se određeni dijelovi mozga.

Prethodni eksperimenti Abramsa i kolega pokazali su da određeni dijelovi mozga djece u dobi od sedam do 12 godina, posebno oni koji se odnose na otkrivanje nagrada i obraćanje pažnje, snažnije reagiraju na majčin glas nego na glas nepoznate žene.
U našim tinejdžerskim godinama pokazujemo upravo suprotno, kaže Abrams. Iste regije mozga intenzivnije reagiraju na glas koji nije poznat. Čini se da se ta „tranzicija“, odnosno skretanje pažnje, događa između 13. i 14. godine.

Ova područja mozga tinejdžera ne prestaju reagirati na majčin glas, objašnjava Abrams, “ali nepoznati glasovi više privlače pažnju i obećavaju neku vrstu nagrade.”
Glasovi mogu prenositi jake signale. Kada su tjeskobne djevojčice čule glasove svojih majki preko telefona, hormoni stresa su pali, otkrila je biološka antropologinja Leslie Selzer i njezini kolege sa Sveučilišta Wisconsin u Madisonu. To se nije odnosilo na pisane poruke.
Trenutni rezultati podupiru ideju da se mozak mijenja kako bi odražavao nove potrebe koje dolaze s vremenom i iskustvom, kaže Selzer.

Podijelite objavu:

Popularno

Ostalo
Related

Potezi EU zemalja za rješavanje čekanja i zastoja u zdravstvu

Više od 1,1 milijun umrlih od covida u EU,...

Upozorenje iz Klaićeve: Četiri djeteta godišnje usmrte opekline

U Hrvatskoj se godišnje više od 3000 djece i...

Prof. Roje objašnjava što se starenjem događa s našim licem i kako usporiti taj proces

Jedno je jasno- prirodu ne možemo pobijediti, starenje ne možemo zaustaviti, ali ga ipak možemo usporiti. Zašto lice stari, zašto dobivamo bore i podočnjake te kako stariti sa stilom, pitanja su na koja odgovore daje izv. prof. dr. sc. Željka Roje, otorinolaringolog i kirurg glave i vrata.

Pomagala za inkontinenciju nedostupna, upitna dostupnost i ostalih

Koordinacija za medicinske proizvode Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) upozorava...