Liječnici educiraju: Samopregled testisa, kada liječniku, što je PSA marker
dr. Vinko Krajina, dr. Oliver Pavlović i dr. Jakov Filipović, foto: Nefreteta Zekić Eberhard

Prema određenim istraživanjima Hrvatska bi do 2025. godine mogla biti zemlja s najvećom pojavnosti tumora testisa. 

Rezultati su to dobiveni pregledom retrospektivnih studija, upozorava dr. Vinko Krajina, specijalist urologije pri Zavodu za urologiju KBC-a Osijek, te napominje kako je to nešto što se može spriječiti edukacijom muškaraca o važnosti samopregleda.
Naime, i ove je godine mjesec studeni posvećen jačanju svijesti o muškom zdravlju i to pod nazivom Movember, a u Osijeku važnost brige o muškom zdravlju ove godine promoviraju upravo urolog Krajina te specijalizant urologije  dr. Jakov Filipović uz pročelnika Zavoda za urologiju dr. Olivera Pavlovića, koji već osmu godinu upravo u studenom pušta brkove.

Movember je globalni pokret u kojem godišnje sudjeluje gotovo dva milijuna muškaraca, a koji uključuje rast brkova tijekom studenog kako bi se podigla svijest o zdravstvenim problemima muškaraca, kao što su rak prostate i to kod muškaraca starijih od 50 godina, rak testisa kod muškaraca u dobi od 15 do 35 godine života, ali i mentalno, odnosno ukupno psihofizičkom zdravlju muškaraca. Brkovi su simbol muževnosti, a dobra stvar kod brkova je da ljudi to odmah primijete i svi se zapitaju zašto je netko pustio brkove, te na taj način vrlo efektno i potpuno besplatno promičete svijest o važnosti brige za muško zdravlje, ali i higijenu, jer upravo brkovi simboliziraju nešto na što se mora paziti i njegovati, objašnjava dr. Pavlović.

Karcinom testisa prisutan je u mlađoj populaciji, do 35te godine života, a iako se konkretan uzročnik ove bolesti ne zna, činjenica je da je riječ o spolnim stanicama koje su podložne mutacijama,  dok je svakako jedan od uzročnika i genetsko nasljeđe.

Edukacija u školama

Mi ovih dana obilazimo srednje škole na području hrvatskog istoka jer je cilj ove akcije edukacija. Svaki mlađi muškarac treba znati kako napraviti samopregled testisa što je vrlo jednostavno. Postoji predrasuda da muškarci konstantno diraju ovaj organ i da je gotovo nemoguće da neće i spontano primjetiti neke promjene, no zapravo treba reći da je više riječ o češkanju nego kvalitetnom pregledu. Pregled treba raditi jednom mjesečno da bi se znala razlika između uobičajanog izgleda, tvrdoće i veličine testisa od onoga na kojemu se možda događaju promjene. Testis treba uzeti između palca i ostalih prstiju i prepipati  ima li kvržica ili neravnina. Također treba znati i da  ne mora svaka kvržica ili promjena na testisu značiti karcinom jer često su tu prisutne i neke cistice, ali je kod svake sumnje u bolest bolje doći na pregled, pa da nije ništa nego li da se bolest proširi. Mi gotovo uvijek već kod prvog pregleda znamo radi li se o tumoru, ali obavezno radimo i UZV testisa kako bismo imali konkretni dijagnostički dokaz.  Ranootkriveni tumor na testisu izlječiv je u 99 posto slučajeva. Nažalost, liječenje karcinoma testisa uvijek podrazumijeva kirurško uklanjanje bolesnog organa, ali treba i znati da muškarac ostaje potpuno funkcionalan s drugim testisom i ostaje mu dovoljna razina testesterona da može  normalno zasnovati obitelj. Ipak, mi svakome kome se dijagnosticira tumor testisa predložimo zamrzavanje sjemena, kako bi u slučaju da dođe do neophodne kemoterapije tim muškaracima ostalo zamrznuto sjeme u slučaju da se kemoterapijom ošteti mogućnost prirodne proizvodnje spermija. Treba reći i da jako malo muškaraca to sjeme iskoristi jer većina ipak na prirodan način zasnuje obitelj, objašnjava urolog dr. Vinko Krajina.

Skrining PSA

Osječki urolozi pojašnjavaju i kako je situacija kod tumora prostate drugačija jer ne mora svaki tumor protate biti operiran, a riječ je o bolesti koja se pojavljuje isključivo sa starenjem i to većinom nakon 50. godine života.  Prostatu nije moguće sam pregledati, ali je moguće zatražiti kod liječnika obiteljske medicine redovitu provjeru PSA markera.

Nakon 50te godine kreće skrining jednom godišnje PSA markerom, a dobro je napraviti  i ručni pregled prostate kod urologa.  Kod pacijenata koji dolazi prvi put na pregled dobro je da dođu s nalazom UZV-a  mokraćnog sustava, PSA i laboratorijem krvi i mokraće. Također kod muškaraca koji su u obitelji već imali tumor prostate  s PSA markerom mogu krenuti već i nakon 40te godine  života. To je vrlo specifičan karcinom i nisu svi agresivni, te postoje i  indolentni tumori prostate,  koji su tu ali nisu aktivni, pa ih se samo prati. Činjenica je da broj dijagnosticiranih karcinoma prostate raste, ali to je zbog sve brojnijeg PSA marker skrininga, priča dr. Pavlović.

Inače, recimo i kako su liječnici Zavoda za urologiju KBC-a Osijek  primijetili da je korona u nekim segmentima negativno utjecala i na brigu o muškom zdravlju.

Bilo je nekoliko slučajeva da muškarci s karcinom prostate zbg straha od koronavirusa nisu dolazili na obavezne kontrole, a trebali su. Tako smo imali slučaj pacijenta koji nije došao na onkološku terapiju godinu i devet mjeseci, a  trebao je dolaziti svaka tri mjeseca.  Stoga je vrlo važno da osvijestimo važnost o brizi za muško zdravlje, posebice i sada kada su sve oči usmjerene samo u borbu protiv koronavirusa, upozorava dr. Jakov Filipović.

I na koncu recimo kako se od ove godine, a kao posljedica korone, posebno govori i o muškom mentalnom zdravlju i to u kontekstu spomenutih bolesti. Stoga je važnost edukacije o ovim bolestima važna i za žene, kao partnerice i to kako bi oboljelima u svojoj blizini mogle pružiti mentalnu podršku na putu ka ozdravljenju.

 

,

Subscribe
Notify of
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments