Prema određenim istraživanjima Hrvatska bi do 2025. godine mogla biti zemlja s najvećom pojavnosti tumora testisa.
Rezultati su to dobiveni pregledom retrospektivnih studija, upozorava dr. Vinko Krajina, specijalist urologije pri Zavodu za urologiju KBC-a Osijek. Napominje kako je to nešto što se može spriječiti edukacijom muškaraca o važnosti samopregleda.
Naime, i ove je godine mjesec studeni posvećen jačanju svijesti o muškom zdravlju i to pod nazivom Movember. U Osijeku važnost brige o muškom zdravlju ove godine promoviraju upravo urolog Krajina te specijalizant urologije dr. Jakov Filipović uz pročelnika Zavoda za urologiju dr. Olivera Pavlovića, koji već osmu godinu upravo u studenom pušta brkove.
Movember je globalni pokret u kojem godišnje sudjeluje gotovo dva milijuna muškaraca. Uključuje rast brkova tijekom studenog kako bi se podigla svijest o zdravstvenim problemima muškaraca kao što su rak prostate, rak testisa. Brkovi su simbol muževnosti, a dobra stvar kod brkova je da ljudi to odmah primijete i svi se zapitaju zašto je netko pustio brkove. Na taj način vrlo efektno i potpuno besplatno promičete svijest o važnosti brige za muško zdravlje. Ali i higijenu jer upravo brkovi simboliziraju nešto što se mora paziti i njegovati, objašnjava dr. Pavlović.
Karcinom testisa prisutan je u mlađoj populaciji, do 35te godine života. Iako se konkretan uzročnik ove bolesti ne zna, činjenica je da je riječ o spolnim stanicama koje su podložne mutacijama dok je svakako jedan od uzročnika i genetsko nasljeđe.
Edukacija u školama
Mi ovih dana obilazimo srednje škole na području hrvatskog istoka jer je cilj ove akcije edukacija. Svaki mlađi muškarac treba znati kako napraviti samopregled testisa što je vrlo jednostavno. Postoji predrasuda da muškarci konstantno diraju ovaj organ i da je gotovo nemoguće da neće i spontano primjetiti neke promjene. No zapravo treba reći da je više riječ o češkanju nego kvalitetnom pregledu. Pregled treba raditi jednom mjesečno da bi se znala razlika između uobičajanog izgleda, tvrdoće i veličine testisa od onoga na kojemu se možda događaju promjene.
Testis treba uzeti između palca i ostalih prstiju i prepipati ima li kvržica ili neravnina. Također treba znati i da ne mora svaka kvržica ili promjena na testisu značiti karcinom. Često su tu prisutne i neke cistice. Ali je kod svake sumnje u bolest bolje doći na pregled pa da nije ništa nego li da se bolest proširi. Mi gotovo uvijek već kod prvog pregleda znamo radi li se o tumoru. Obavezno radimo i UZV testisa kako bi imali konkretni dijagnostički dokaz.
Ranootkriveni tumor na testisu izlječiv je u 99 posto slučajeva. Nažalost, liječenje karcinoma testisa uvijek podrazumijeva kirurško uklanjanje bolesnog organa. Ali treba znati da muškarac ostaje potpuno funkcionalan s drugim testisom. Ostaje mu dovoljna razina testesterona da može normalno zasnovati obitelj. Ipak, mi svakome kome se dijagnosticira tumor testisa predložimo zamrzavanje sjemena kako bi u slučaju da dođe do neophodne kemoterapije tim muškaracima ostalo zamrznuto sjeme. Treba reći i da jako malo muškaraca to sjeme iskoristi jer većina ipak na prirodan način zasnuje obitelj, objašnjava urolog Krajina.
Skrining PSA
Osječki urolozi pojašnjavaju i kako je situacija kod tumora prostate drugačija jer ne mora svaki tumor protate biti operiran. Riječ je o bolesti koja se pojavljuje isključivo sa starenjem i to većinom nakon 50. godine života. Prostatu nije moguće sam pregledati, ali je moguće zatražiti kod liječnika obiteljske medicine redovitu provjeru PSA markera.
Nakon 50te godine kreće skrining jednom godišnje PSA markerom. Dobro je napraviti i pregled prostate kod urologa. Kod pacijenta koji dolazi prvi put na pregled dobro je da dođe s nalazom UZV-a mokraćnog sustava, PSA i laboratorijem krvi i mokraće. Također, kod muškaraca koji su u obitelji već imali tumor prostate s PSA markerom mogu krenuti i nakon 40te godine života. To je vrlo specifičan karcinom i nisu svi agresivni. Postoje i indolentni tumori prostate koji su tu, ali nisu aktivni pa ih se samo prati. Činjenica je da broj dijagnosticiranih karcinoma prostate raste, ali to je zbog sve brojnijeg PSA marker skrininga, priča dr. Pavlović.
Inače, recimo i kako su liječnici Zavoda za urologiju KBC-a Osijek primijetili da je korona u nekim segmentima negativno utjecala i na brigu o muškom zdravlju.
Bilo je nekoliko slučajeva da muškarci s karcinom prostate zbog straha od koronavirusa nisu dolazili na obavezne kontrole. Tako smo imali slučaj pacijenta koji nije došao na onkološku terapiju godinu i devet mjeseci, a trebao je dolaziti svaka tri mjeseca. Stoga je vrlo važno da osvijestimo važnost o brizi za muško zdravlje, upozorava dr. Jakov Filipović.
I na koncu recimo kako se od ove godine, a kao posljedica korone, posebno govori i o muškom mentalnom zdravlju i to u kontekstu spomenutih bolesti. Stoga je važnost edukacije o ovim bolestima važna i za žene, kao partnerice i to kako bi oboljelima u svojoj blizini mogle pružiti mentalnu podršku na putu ka ozdravljenju.
,
