Novi koronavirus izravno zahvaća masne stanice
foto: Shutterstock

Od samog početka pandemije poznato je da je pretilost rizik za teški covid i postcovid sindrom. S jedne strane, to je zbog slabije tjelesne kondicije, više popratnih bolesti ili mehaničkih problema s disanjem.

No, prema novoj studiji, čini se da koronavirus izravno inficira masne stanice. Štoviše, u teškim slučajevima covida upala se javlja izravno u masnim stanicama.

“Podaci iz naše studije upućuju na to da infekcija masnog tkiva i povezani upalni odgovor mogu biti jedan od razloga zašto pretili ljudi imaju tako težak tijek bolesti kada su zaraženi koronavirusom”, rekla je autorica studije Katerine Blish, profesorica sa Stanforda.

Zapravo, ova otkrića nisu sasvim nova, jer se čini da se drugi patogeni, poput virusa gripe, vole gnijezditi u tjelesnoj masnoći. ACE2 receptori služe kao ulazna vrata za prodor novog koronavirusa u stanice. A njih u masnom tkivu ima više nego u drugdje, čak i više nego u plućima. Blish i njezin tim pregledali su masne stanice pacijenata umrlih od covida. Pokazalo se da koronavirus vrlo učinkovito koristi masne stanice kao rezervoar za prikrivanje – i tako nadmudri naš imunološki sustav.

Povećan rizik od postcovida

A mast u ljudskom tijelu nije ograničena na mjesta koja vidimo na prvi pogled, ona je okruženje u kojemu se nalaze brojni unutarnji organi. Istraživači su otkrili da inficiranje masnih stanica koronavirusom aktivira niz upala koje se šire na unutarnje organe. Upala se na taj način prenosi na cijelo tijelo i, prema nalazima ove studije, povećava rizik da će pacijenti patiti od postcovid sindroma mjesecima nakon oporavka od prve infekcije.

“Ako su masne stanice rezervoar virusnih infekcija, pretilost može pridonijeti ne samo teškoj akutnoj bolesti, već i dugotrajnom postcovid sindromu”, stoji u studiji.

Ovo otkriće moglo bi utjecati na strategije cijepljenja i metode liječenja, budući da tjelesna masnoća još nije uzeta u obzir u postojećim tretmanima.

Moguće metode liječenja

Istraživači su otkrili da virus također reagira na antivirusnu terapiju (s remdesivirom) u masnim stanicama. Osim toga, mogli bi se testirati ciljani lijekovi koji smanjuju upalu u masnom tkivu. Istraživači sugeriraju da bi salicilati mogli preuzeti ovaj zadatak. Najpoznatiji predstavnik salicilata je acetilsalicilna kiselina, odnosno aspirin. Salicilati imaju analgetska i protuupalna svojstva, smanjuju temperaturu i sprječavaju stvaranje krvnih ugrušaka.

Na temelju novih rezultata istraživanja mora se raspravljati i o tome treba li pretile osobe uvrstiti u rizične skupine i dati im prednost, primjerice u cijepljenju.

Od početka pandemije, neke su studije pokazale da su mnogi od najteže zaraženih – bili pretili. Prva meta-analiza objavljena je u kolovozu 2020. za koju su istraživači iz cijelog svijeta prikupili podatke od 399.000 pacijenata.

Pretile osobe s covidom imaju 113 posto veću vjerojatnost da će završiti u bolnici, 74 posto veću vjerojatnost da će završiti na intenzivnoj njezi, a 48 posto veća je vjerojatnost da će umrijeti od covida.

Kod ovih ljudi se mnogi čimbenici često spajaju u ozbiljnu bolest. Tako, recimo, trbušno salo pritišće dijafragmu, koja onda pritišće pluća. To ograničava protok zraka i smanjuje volumen pluća.

Dodatni čimbenici

Osim toga, pretile osobe često imaju oslabljen imunološki sustav, kronične upale i povećanu sklonost trombozi. To može postati rizik u slučaju korone. I ne samo to, visoki krvni tlak, bolesti srca i pluća kao i dijabetes vrlo su česti kod pretilih osoba. Sve su to dodatni čimbenici koji mogu pogoršati tijek bolesti.

Pretile osobe trebaju biti posebno zaštićene od infekcije. Jer zasad ima vrlo malo podataka o tome kako ih liječiti, između ostalog i zbog toga što su te osobe često isključene iz kliničkih studija, upravo zbog prekomjerne težine. S obzirom na rezultate ovih studija, bilo bi razumno uključiti ljude s visokim indeksom tjelesne mase (BMI) u buduća istraživanja covida-19.

Subscribe
Notify of
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments