No, utjecaj pandemije na mentalno zdravlje ljudi evidentno nije svugdje jednak, kao što jednake nisu bile ni, da tako kažemo, polazišne točke pojedinih zemalja kad su u pitanju ovi problemi. U Hrvatskoj se stoga dogodio porast depresije i anksioznosti od oko 20 posto što nije najviši porast, ali „kad se zbroji” s predpandemijskom pojavnosti, živimo u zemlji s iznadprosječnim brojem depresivnih i anksioznih u ovom dijelu Europe.
Nakon pandemije jedino su slovenski podaci lošiji, pokazuje velika analiza stručnjaka objavljena u cijenjenom Lancetu gdje su istražili globalan utjecaj pandemije na prevalenciju depresivnih poremećaja i anksioznosti.
Potreba za aktualnim podacima o utjecaju covida na mentalno zdravlje na način da pruža informaciju zdravstvenim sustavima o nužnim odgovorima opisali su imperativom. Uz utjecaj dvaju indikatora, broj covid zaraženih i smanjenje mobilnosti uslijed ograničavanja širenja zaraze, izračunali su utjecaj na depresiju i anksioznost.
Globalne posljedice
Ono što se može reći globalno jest da je pandemija u ovom smislu više pogodila žene od muškaraca te ljude mlađe dobi. Utjecaj na mentalno zdravlje je veći tamo gdje je udar pandemije bio teži i mobilnost uskraćenija.
Globalno je 53,2 milijuna ljudi oboljelih od depresije više zbog pandemije i 76,2 milijuna više anksioznih. Ukupno u ovom našem okružju središnje Europe prosjek je 2598 oboljelih na 100 tisuća stanovnika.
U Hrvatskoj je taj broj 3321 oboljela osoba od depresije i/ili anksioznosti na sto tisuća stanovnika te smo uz Sloveniju zemlja s najviše ovih zdravstvenih problema. Mada utjecaj pandemije na pojavu depresije i anksioznosti u nas je bitno niži nego u drugim okolnim zemljama poput Crne Gore, Makedonije, ali je ukupan broj pogođenih stanovnika veći jer je bio veći i prije pandemije.
Broj izgubljenih godina života kod nas se zbog pandemije i anksioznosti povećao za 108 te je sada DALYs 651. Dalys je računica koju koristi i WHO, a pokazuje se kao mjerna jedinica izgubljenih godina života zbog neke konkretne bolesti koja se mjeri kao godine provedene s bolesti i/ili preuranjena smrt zbog iste te bolesti. U ovom slučaju riječ je o depresiji i anksioznosti koje su u RH utjecale odnosno uzele zdravih 651 godinu života na sto tisuća stanovnika.
