Brojke su to koje svakodnevno referira Stožer, a koji potom objavljuje i regionalnu raspoređenost kako novooboljelih, oporavljenih tako i preminulih od ove bolesti. Prema tim podacima najviši postotak umrlilh, u odnosu na broj oboljelih, je u Osječko baranjskoj županiji – 4,26 posto što je dvostruko više od gore navedenog nacionalnog postotka. Usporedbe radi, na temelju istih podataka Stožera, jasne su velike razlike među županijama i kad se pogleda primjerice Primorsko goranska sa 1,3, Istarska sa 1,6 ili pak Ličko senjska sa 3,5 posto preminulih. Podaci su to od prošlog tjedna kada smo, među ostalim, upite poslali HZJZ-u, Ministarstvu zdravstva te KBC-u Osijek radi komentara što je to drukčije i kako se tumači tako velika razlika u smrtnosti od COVID-19 u hrvatskim županijama.
Ne postoji viši postotak
U osječkoj bolnici začudio je taj podatak jer prema njihovu bolničkom sustavu od početka pandemije do 21. travnja ove godine od COVID-a je preminulo 684 oboljelih od kojih je s područja Osječko baranjske županije njih 488 dok je prema brojkama Stožera preminulih u toj županiji u istom razdoblju 800. Ostatak od gotovo 30 posto preminulih u toj bolnici od pandemijskog infekta je s područja drugih županija. Jedina još bolnica na ovom području jest opća bolnica u Našicama dok je KBC Osijek kao primarni respiracijski centar imenovan lanjskog ožujka za područje pet istočnih županija.
- Ilustracije radi, tijekom drugog vala pandemije, u prosincu 2020., u KBC Osijek je u jednom trenutku bilo hospitalizirano više od 200 najtežih bolesnika, od čega 59 na respiratoru čime je KBC Osijek bio drugi najveći Respiratorni centar, odmah iza KB Dubrava. S obzirom na navedeno, ne postoji viši postotak smrtnosti s obzirom na ukupan broj oboljelih. Da bismo mogli komentirati i uspoređivati smrtnost između različitih populacija moramo poznavati brojne karakteristike bolesnika kao i težinu kliničke slike – minimalno bi bilo nužno stratificirati bolesnike s obzirom na dob, komorbiditete i druge bitne čimbenike rizika – odgovorili su iz osječke bolnice dodajući da podatke iz drugih izvora ne mogu komentirati.
Administrativna procedura
Ono što je sigurno odnosno što su potvrdili iz Ministarstva zdravstva jest da se brojke koje se svakodnevno navode odnose isključivo na preminule u bolnicama od dana ranije. Na koji način se kojeg preminulog COVID pacijenta potom “smješta” u županije nije jasno jer uostalom i Zagrebačka županija koja nema vlastitu bolnicu stoji u tablici sa 10 preminulih što apsolutno nije moguće. Sa gotovo 26 tisuća zaraženih kroz pandemiju podatak o 10 preminulih doista nije uvjerljiv. Iz Ministarstva su nam odgovorili da broj umrlih od COVID-a, o kojima izvještava Stožer, donose bolnice. Pozvali su se na uputu Svjetske zdravstvene organizacije kojom se određuje kada se kao osnovni uzrok nečije smrti navodi COVID-19. Nadalje, do razlike, čini se, dolazi kako se prikupljaju – medicinske potvrde o smrti.
- Kod osoba koje su umrle kod kuće i kod kojih mrtvozornik utvrdi da je osoba umrla od COVID-19, ispunjava potvrdu o smrti sukladno uputama. Ti podaci se naknadno provjeravaju i po završetku provjere ulaze u ukupnu statistiku umrlih. O tim podacima se ne može izvještavati u roku 24 sata jer potvrda o smrti se šalje u maticu umrlih i administrativna procedura za uvrštavanje u mortalitet traje neko vrijeme, no na kraju se svi umrli ubroje u statistiku umrlih i o tome izvještava Državni zavod za statistiku i HZJZ – stoji u pojašnjenju iz Ministarstva.
Iz HZJZ-a su nam odgovorili da se podaci iz potvrda o smrti još obrađuju. S obzirom na deset preminulih u Zagrebačkoj županiji pretpostavka je da su to preminuli izvan bolnica no zasigurno ne u cijeloj godini pandemije i njezine statistike.
Uvodi se e – potvrda o smrti
U budućnosti se planira uvođenje elektronske potvrde o smrti što bi doprinijelo bržem i učinkovitijem izvještavanju, poručili su također iz Ministarstva zdravstva.
Podsjetimo, prva žrtva korone u Hrvatskoj bio je lanjskog ožujka istarski ugostitelj koji je preminuo u samoizolaciji, a COVID kao uzrok tada se utvrđivao obdukcijom. Županijske brojke evidentno se ne mogu uzeti kao pokazatelj zdravo za gotovo, a što nije nevažno jer bi odgovorni za upravljanje ovom krizom iz tih podataka mogli i trebali detektirati razlike u smrtnosti i rješavati njihove uzroke.
