Time je Osijek postao prvi grad u Hrvatskoj koji je dobio kliniku na kojoj se vizualna, glazbena, plesna i dramska umjetnost primjenjuju u terapijske svrhe, odnosno liječenje, a prvi korak za osnivanje takve klinike u Hrvatskoj bio je osnutak specijalističkog studija Kreativna terapija na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Naime, taj studij u Osijeku je osnovan još 2016., i to suradnjom spomenute akademije i Medicinskog fakulteta Osijek. Danas je Klinika kreativnosti prostor u kojem se uz vodstvo stručnoga osoblja kao što su art terapeuti, muzikoterapeuti, dramaterapeuti i terapeuti pokretom i plesom može ostvariti i pronaći unutarnji izričaj. Kakva su iskustva ove Klinike nakon prve godine rada, koje su art terapije najtraženije i tko su klijenti, te kako doći do Klinike doznali smo od koordinatorice Klinike izv. prof. dr. art. Jasmine Pacek.
-U ovih nam se godinu dana isprofiliralo šest najčešćih kategorija klijenata koji su upravo neki vid terapije potražili u art terapiji. Prva kategorija su klijenti s problemima iz razvojnog spektra odnosno djeca autističnog spektra. Bez obzira na to što Osijek ima Centar za autizam, taj Centar je prvenstveno ustanova koja je poput vrtića ili škole, ovisno o dobi. No, toj djeci trebaju i dodatni sadržaji, te individualni rad. Naglašavam da mi ne liječimo autizam, ali se bavimo njegovim simptomima, bilo da je to poremećaj pažnje, agresija, način komunikacija.. neki od modaliteta koje mi nudimo može pomoći po ovim pitanjima. Kod autizma je primjerice jako dobra terapija pokretom, kao i drama terapija. Druga skupina koja se nametnula u ovih godinu dana su psihijatrijski bolesnici. Imamo jako dobru suradnju s Klinikom za psihijatriju KBC-a Osijek za odrasle osobe, gdje pacijenti upravo od svojih psihijatara dobivaju preporuke za art terapije kod nas. To su bolesnici koji imaju kronične kliničke slike kao shizofreni poremećaji, pa sve do akutnih psihoza, a svima njima neophodan je individualni rad. U bolnici se dobije podrška u vidu farmakoterapije, postoje i dnevne bolnice, ali uputnice HZZO-a su do tri mjeseca. To znači da za takve osobe nema kontinuirane podrške u vidu individualnog rada. I upravo ovdje to nalaze, priča izv.prof. Pacek.
Treća skupina pacijenata koja se najčešće javlja za neki oblik terapije umjetnošću su osobe s poremećajima u prehrani.
– Uglavnom su to mlade djevojke u dobi od 12 do 20 godina i poremećajima kao što su anoreksija, neuroza i bulimija. To nisu nutricionistički problemi, već oni koji se rješavaju u timovima sa psihijatrijama, nutricionistima i nama kao art terapeutima. U naš oblik podrške uključujemo i članove obitelji i to kako bismo vidjeli obiteljsku dinamiku. Obično su to djeca slabog samopouzdanja i loše socijalizacije. Ono što mi nastojimo postići nije balansirana prehrana, nego visok stupanj samopouzdanja i tu vidimo dobre rezultate. Radimo i s djecom s poremećajem pažnje ili ADHD –om. To su zdrava djeca, često bez dijagnoza, ali kojima se kroz neki vid art terapije pokušava kanalizirati pažnja. Sljedeća skupina su mladi pod stresom, to su osobe na kraju srednje škole, na početku i kraju studija i prijelazu prema prvom poslu. Znači ono kada se u životu događaju velike prekretnice i velika koncentracija stresa. To nisu poremećaji koji se liječe lijekovima, već je neophodno otkriti okidače stresa, te pronaći alate za uklanjanje stresa uz bilo koji oblik art terapije. Zadnja populacija s kojima radimo su djeca iz sustava socijalne skrbi. Ova djeca su imala različite traume od toga da su bili predmet trgovine ljudima do različitih zlostavljanja. Za njih je dobro da imaju još jedno sigurno mjesto na kojoj mogu birati svoju vid terapije umjetnošću, objašnjava izv.prof. Pacek.
Bez uputnice
No, Klinika je otvorena za svakoga i za sve vrste individualnih dolazaka. Tako su česti klijenti osobe treće životne dobi, a na Klinici trenutačno pregovaraju i s Odjelom za neurologiju za rad s osobama koje se oporavljanje od moždanog udara, te braniteljskom populacijom. Naime, poznata su iskustva američke veteranske udruge koja su fokusirane na art terapije. Nažalost, HZZO još uvijek ne prepoznaje programe kreativnih terapija pa ih nije moguće dobiti na uputnicu kao što je to moguće u Austriji, Njemačkoj, Švicarskoj i mnogim drugim zapadnim zemljama. Stoga se usluge za sada mogu dobiti samo uz plaćanje.
Kada je u pitanju odabir terapije koja bi bila najprikladnija, na Klinici kažu kako ju često sugeriraju sami terapeuti, ali je moguće i sam birati terapiju kojom se želi izraziti.
S klijentima radi sedam art terapeuta, a naša web stranica opsežno opisuje terapije. Prije početka terapije odrađuje se psiho socijalna evaluacija i popunjava upitnik. Možemo reći da je odabir vrste terapije ujednačen. Tako je možda kod psihijatrijskih bolesnika radiji odabir muzikoterapija i likovne terapije, a kod poremećaja pažnje i autizma terapije koji uključuj tijelo. Kod procesiranja trauma uvijek se preferira vizualna terapija, kaže koordinatorica Pacek.
Individualan plan
U Klinici objašnjavaju i da se nakon procjene, te jedne ili dvije seanse sačinjava terapijski plan, a broj seansi je individualan i ovisi o problematici.
– U slučaju nekog akutnog problema, ponekad je dovoljno tek nekoliko seansi, iako se smatra da je neophodno najmanje četiri do šest seansi. Kod braniteljske populacije se preporuča 12 sesija, ali kod bolesti kao što je shizofrenija ili autizam neophodan je kontinuirani oblik podrške. Treba reći i da je ovo još uvijek jedina službena klinika koja terapiju prepisuje u vidu umjetničkog izražavanja u Hrvatskoj i to zato što koncentracija završenih art terapeuta postoji jedino ovdje. Činjenica je da trenutačno postoji svjetski trend uključivanja umjetničkih kreativnih procesa u terapiju, ali često se to radi na laičkoj razini i onda se organiziraju različite radionice, ali to se ne može zvati art terapijom, već primjerice likovnom radionicom. Mi smo se vezali na poslijediplomski specijalistički studij kreativnih terapija koji se u Osijeku izvodi u organizaciji Akademije u suradnji s Medicinskim fakultetom i to je zapravo poslijediplomska razina, gdje se upisuju gotovi magistri, te prolaze terapijske i medicinske predmete, a umjetnost je jedan od oblika kanaliziranja načina komunikacije. Znači mi se ovdje ne bavimo stvaranjem umjetničkih djela, već koristimo ove medije u terapeutske svrhe, naglašava ova pokretačica poslijediplomskog specijalističkog studija kreativne terapije, prvog takvog studija u Republici Hrvatskoj.
I virtualni rad
Iako je rad Klinike krenuo u korona – godini, u Klinici kažu kako se epidemija na njihov rad odrazila u smislu što nisu mogli započeti s radom u grupama.
– Nekima bi uistinu dobro došla grupna terapija, posebice osobama s poremećajima u prehrani. No, epidemiološki uvjeti to nisu dozvoljavali, tako da o grupnom radu ne možemo dati povratnu informacije, a za sada se još uvijek ne usuđujemo pokrenuti grupne terapije. No, s druge strane korona je osnažila virtualan rad. Tako da imamo dosta klijenata koji nam se javljaju iz ostatka Hrvatske i koji nisu u Osijeku i s kojima radimo virtualno. Javiti nam se može iz bilo kojeg dijela Hrvatske i svijeta, a virtualan vid terapije dobro funkcionira s likovnom terapijom i muzikoterapija, dok je ipak nešto teži s dramaterapijom i terapijom pokretom, zaključuje izv. prof. Pacek.
