Kad je debljina bolest koja se liječi kirurški, što je barijatrijska kirurgija? Kako se kirurškim uklanjanjem debljine mogu izliječiti i druge kronične bolesti poput dijabetesa tipa 2? Sve to dr.sc. Zdenko Boras pojasnit će na okruglom stolu Kirurško uklanjanje debljine – praćene dijabetesom tipa 2 koji 5. listopada u 11 sati možete pratiti na portalzdravlje.hr.
Kada kazaljka na vagi pokazuje višak, a u mršavljenju ne pomaže nijedna dijeta, jedna od opcija postaje barijatrijsko-metabolička kirurgija. To je grana kirurgije koja se bavi kirurškim liječenjem debljine. Danas se smatra jednom od metoda i u liječenju dijabetesa. Od 2017. se prema Američkom dijabetološkom društvu (ADA) i službeno navodi kao način u liječenju dijabetesa.
Prvi barijatrijski zahvat u KBC- u Osijek obavljen je u listopadu 2019. povratkom dr. sc. Zdenka Borasa u ovu zdravstvenu ustanovu i to uz asistenciju i gostovanje uglednog prof. dr. sc. Javeda Ahmeda Raze iz Cleveland klinike u Abu Dhabiju. Naime, dr. sc. Zdenko Boras danas je pročelnik odjela za Barijatrijsku i minimalno invazivnu kirurgiju Zavoda za Abdominalnu kirurgiju, KBC Osijek. U Osijek se vratio nakon što je četiri godine proveo kao specijalist opće kirurgije upravo u Cleveland klinici u Abu Dhabiju. Tamo je odradio i subspecijalizaciju iz barijatrijsko – metaboličke kirurgije po pravilima Američkog društva barijatrijskih kirurga te postao FACS ( Fellow of American College of Surgeons). Danas priznaje kako se u Osijek vratio upravo kako bi ovdje pokrenuo barijatrijski program.
Od 1000 kandidata primljeno njih 4
– U Osijeku sam završio i fakultet i specijalizaciju iz kirurgije, a želja mi je bila završiti neku subspecijalizaciju. Tako sam u jednim novinama vidio naslov da se prvi put izvan američkih granica otvara Clevland Clinic. Javio sam se na mjesto specijalista kirurgije. Kada su me pozvali na razgovor, shvatio sam da je to prilika koja se ne propušta. Osim što bolnica izgleda kao hotel sa sedam zvjezdica, to je prilika da radite s ljudima iz čijih ste udžbenika učili.
Treba reći da je od 1000 kandidata primljeno samo nas četvero. Iako sam želio subspecijalizirati kolorektalnu kirurgiju, tamo sam ušao u barijatrijski tim. I shvatio sam koliki je potencijal upravo u toj grani kirurgije. Samo u SAD-u napravi se oko 300.000 takvih operacija godišnje. U tri i pol godine moga boravka tamo, asistirao sam na njih 300. Sam sam napravio još oko 100 operacija. Naš tim od šest ljudi napravio je ukupno oko 1000 takvih operacija, priča dr. sc. Zdenko Boras.
Danas je barijatrijski program redoviti program u KBC-u Osijek. No budući je startao uoči same pandemije koronavirusa, obustavljen je u čak dva navrata.
– U KBC-u Osijek smo u zadnje dvije godine napravili 50ak barijatrijskih operacija. S napomenom da smo u stvari operirali između dva lockdowna, što je ukupno oko godinu dana. Dakle, bili smo zatvoreni što zbog bolničke odluke, ali djelomično i moje odluke jer je u jeku pandemije, odnosno najgorim mjesecima, bilo izuzetno riskantno operirati pretile bolesnike zbog mogućnosti eventualne zaraze na odjelu. Sve u svemu, pandemija koronavirusa pogoršala je i usporila situaciju vezanu za barijatrijsku kirurgiju, iskren je ovaj specijalist. Ipak o rezultatima i „novom životu“ nakon operacije sada već svjedoče brojni pacijenti.
Prva operacija adolescenta
– Mi smo u našem programu prije otprilike tri mjeseca operirali prvog adolescenta u Hrvatskoj. Dječak je bio u dobi od 15 godina sa super pretilosti i BMI većim od 80 kg/m2. Imao je razvijen kompletni metabolički sindrom i ekstremno tešku “sleep” apneju kao i povišen idiopatski intrakranijski tlak. Dakle, operirali smo jednog vrlo bolesnog dječaka. Prijeoperacijska obrada je bila izrazito opsežna i napravljena je naravno u suradnji sa svim subspecijalistima, te uz privolu majke. Sam zahvat je protekao uredno te se pacijent oporavlja uz gubitak kilograma, a ono što je još bitnije normalizaciju ostalih komorbiditeta. Ova operacija je napravljena prema smjernicama ASMBS ( Američkog Društva Barijatrijskih i Metaboličkih kirurga) koja odobrava operaciju za adolescente u dobi od 12-19 godina, ako naravno ispunjavaju sve ostale uvjete.
Također, zanimljiv slučaj smo imali kada smo bolesnici koja bila naš kandidat za operaciju, prije same operacije ugradili filter u donju šuplju venu radi sprječavanja plućne embolije koju je bolesnica godinu dana ranije preboljela. To je napravljeno u suradnji s interventnim radiologom dr. Tajanom Turk, čime je postavljen prvi filter takve vrste u KBC Osijek za jednog barijatrijskog pacijenta. Pacijentica se također dobro oporavlja uz gubitak kilaže i komorbiditeta, kaže dr.sc. Boras.
Priprema i život nakon zahvata
Osim kirurškog zahvata veliki je broj predkoraka, ali i kasnijih „obaveza“ kojih se pacijent mora prihvatiti uđe li u ovaj program.
– Pogrešno je čekati da se razviju komplikacije pretilosti kao kronične bolesti. Operacijski zahvat treba predložiti ( naravno ako pacijent zadovoljava uvjete od BMI većeg od 40 kg7m2) prije nego li takva osoba razvije dijabetes, hipertenziju ili hiperlipidemiju i druge bolesti. Barijatrija nije samo kirurgija i u takav zahvat mora biti uključen tim od endokrinologa koji nalazi potencijalne pacijente kojima bi takva operacija trebala i upućuje ih prema nama. Pacijent prije svega može doći i sam na svoju osobnu inicijativu. Ali bi ga zapravo liječnik obiteljske medicine trebao informirati da postoji barijatrijski servis u KBC Osijek kao i Ambulanta za liječenje debljine pri Endokrinološkom zavodu Interne klinike. Nakon toga pacijenta mogu uputiti specijalisti raznih područja kao primjerice ortopedi, ginekolozi ili neurolozi.
Dakle, ako imamo pacijenta koji ima BMI preko 40 kg/m2 bilo koji liječnik bi trebao uputiti takvog pacijenta na daljnju obradu koja može ili ne mora na kraju završiti samom operacijom. Znači, prva predradnja je da se pacijente u Hrvatskoj uopće upozna s time da ovako nešto postoji. Kada se uđe u operacijski proces, barijatrima je neophodna suradnja nutricionista koji pazi na prehranu prije i poslije zahvata, te psihijatra koji procjenjuje potencijalan uspjeh kod pacijenta. U slučaju da je osoba primjerice ovisna o alkoholu ili aktivan pušač, operacija se ne radi.
Isto tako, ako osoba ima problema sa srcem ili plućima, mišljenje moraju dati kardiolog ili pulmolog. U slučaju da samo jedan od liječnika tima digne crvenu zastavu s razlozima protiv takve operacije, kod odabranog pacijenta operacija se neće raditi. Nakon što prođu preglede kod endokrinologa, psihijatra, kardiologa i dijabetičara posljednja dva tjedna uoči operacije pacijente se stavlja na tzv. jetrenu dijetu, objašnjava selekciju ovaj osječki kirurg.
Dvije vrste operacija
U osječkoj bolnici objašnjavaju da se danas u svijetu u 95 posto slučajeva izvode dvije vrste operacija.
– Jedna je klasični bypass gdje se dio želuca odreže i od njega se napravi mali želudac na koji se spoji crijevo. Hrana izravno ulazi u taj mali dio želuca i u crijevo. Drugi način je sleeve resekcija. To znači da se velik komad želuca odstrani i ostavlja se samo jedan dio kao uska cijev spojena s crijevom. Barijatrijske operacije su danas laparoskopske. Sleeve resekcija se radi kroz pet rupica tako da bolova nakon operacije gotovo nema. Iz kreveta ustajete odmah nakon buđenja i počinjete hodati. Prvih nekoliko dana nakon operacije uzimaju se samo proteinski shakeovi, a potom hrana kao što je juha i pasirana hrana te na kraju.
Nakon otprilike mjesec dana, počinjete opet konzumirati krutu hranu. Zbog barijere odnosno činjenice da vam je gotovo potpuno uklonjen želudac, možete jesti u vrlo malim količinama. Također, svi bolesnici se postoperativno vrlo često kontroliraju. Sukladno nalazima dodaju im se proteini ili multivitamini te elektroliti, ovisno o potrebi. Cilj je zapravo da se odviknemo od prekomjernog unosa hrane i okrenemo zdravom životu. Nažalost, kod 20 – 30 posto bolesnika sav će se višak mase izgubiti i nakon godinu dana opet vratiti jer iako je želudac drastično smanjen, vi možete piti shakeove ili jesti čokoladne kreme. To je onaj dio gdje psihijatri ulaze u priču.
Izliječenje i dijabetesa
Što se tiče dijabetesa, na ovaj način se 60 posto operiranih riješi bolesti bez remisije, kod jednog dijela će se bolest vratiti, ali tek nakon pet do 10 godina, i to u znatno slabijem obliku – objašnjava dr. sc. Boras.
Recimo kako ova operacija vani stoji oko 15 tisuća dolara. HZZO godišnje odobrava preko osiguranja do 60 takvih operacija u Hrvatskoj.
– Sretan sam što je upravo Osijek osnovao tim za ovu vrstu operacija. Pacijenata ima dovoljno da se ovakve operacije rade i u pet centara. Nedavno smo na moju inicijativu uspjeli osnovati i Barijatrijsku kiruršku sekciju unutar Hrvatskog društva za digestivnu kirurgiju. Zahvati se, iako u manjem obimu, rade i u Zagrebu, Rijeci i Varaždinu. Moram reći da iako je bilo poziva da sa svojim znanjem dođem i u neke zagrebačke bolnice, na kraju sam se odlučio za KBC Osijek, poznatu sredinu gdje su mi i Uprava na čelu s ravnateljem i vodstvo osječke Kirugije dali otvorene ruke i punu podršku u ovom pomalo hrabrom projektu, zaključuje dr.sc. Boras.
Sve o ovoj temi moći ćete doznati na okruglom stolu Kirurško uklanjanje debljine – praćene dijabetesom tipa 2, u utorak 5. listopada s početkom u 11 sati uživo na portalzdravlje.hr.
