Klinički bolnički centar Rijeka osnovao je Koordinaciju za bolesnike i udruge bolesnika koja je predstavljena javnosti na Svjetski dan bolesnika. Ravnatelj KBC-a Rijeka, prof. dr. sc. Alen Ružić ukazao je odgovornost što ju KBC Rijeka, najveća i središnja bolnička ustanova tog dijela RH, ima za velik broj pacijenata.
Najvažnijim zadatkom Koordinacije vidi otvaranje KBC-a prema zajednici i rad na dvostranoj komunikaciji između pacijenata i ustanove. Trenutno ustanova surađuje s više od 70 udruga. Činjenica da u radu Koordinacije sudjeluju i predstavnici lokalne i regionalne samouprave te Sveučilišta u Rijeci pokazatelj je težnje da se i u zdravstvu vodi otvoren koordiniran dijalog.
Suradnja u brizi za oboljele
Ružić je naglasio želju za poboljšanjem suradnje s bolesnicima i njihovim udrugama, podizanje kvalitete zdravstvene zaštite i ukupne skrbi te razvoja svijesti i poticanja svih da bez iznimke sudjeluju u brizi za oboljele. Težnja je da se kreira aktivni model za intenziviranje dijaloga udruga bolesnika, ali i pojedinačnih bolesnika i njihovih bližnjih s KBC-om Rijeka, uz uključivanje svih relevantnih društvenih dionika. Koordinacija će biti korektivno tijelo za utvrđivanje i komuniciranje problema, predlaganje rješenja i nadzor provedbe, a po potrebi će upućivati na prava bolesnika, pružati savjete i podupirati aktivnosti pojedinaca, udruga, ustanova i drugih tijela. Članovi će promovirati pravo na povjerljivost i privatnost, pravo na pristup medicinskoj dokumentaciji, pravo na zaštitu pri sudjelovanju u kliničkim ispitivanjima i pravo na pritužbu. Koordinaciju za bolesnike i udruge bolesnika čine predsjednica Sandi Bujan Cvečić, dipl. oec. i urednica emisije Rijeka zdravlja, prof. dr. sc. Sanja Barić, dipl. iur., predstavnica Sveučilišta u Rijeci, izv. prof. dr. sc. Đulija Malatestinić, dr. med., predstavnica Primorsko-goranske županije, Karla Mušković, dr. med., kao predstavnica Grada Rijeke, Sanja Matijević Rončević, dr. med., pomoćnica ravnatelja KBC-a Rijeka za kvalitetu, Snježana Juričić, dipl. med. techn., pomoćnica ravnatelja KBC-a Rijeka za sestrinstvo i Dragan Lovrović, dr. med., predstavnik Zavoda za palijativnu medicinu KBC-a Rijeka.
Potaknuti aktivnost udruga
Sandi Bujan Cvečić istakla je želju da bolesnicima život pokuša učiniti boljim, a klinički sustav otvoreniji u komunikaciji i human u odnosu prema pacijentima. Pravodobne i jasne informacije, dobra komunikacija i suosjećanje djeluju na povjerenje i osjećaj sigurnosti pacijenata. Bujan Cvečić naglašava djelovanje u odnosu prema pacijentima koji do sada, kada govorimo o kliničkom bolničkom sustavu, nije postojao u RH. Prvi korak bit će dopuna postojećih popisa udruga i detektiranje ključnih problema te suradnja na tom polju.
Koordinaciji bolesnika i udruga bolesnika cilj je potaknuti snažniju aktivnost udruga, aktivniju participaciju, a sastavnice Koordinacije pomagat će u rješavanju problema i podupirati ih u realizaciji projekata, što je u skladu sa Zakonom o pravima pacijenata koji se bazira na načelima humanosti i dostupnosti. Pri tome će biti vođeni dobrim primjerima iz korona pandemije, poput dežurnog call centra za informacije o pacijentima, istaknula je Bujan Cvečić. Prof. Sanja Barić, među ostalim je navela da treba utvrditi postojeće stanje u udrugama i okupiti njihove predstavnike kako bi se mogao procijeniti njihov dosadašnji angažman i pronaći način za poboljšanje suradnje. Grad Rijeka i PGŽ podupiru Koordinaciju.
Udruge pacijenata, kako su naglasili ostali članovi Koordinacije iz KBC-a Rijeka te iz Grada Rijeke i PGŽ, mogu pružiti zdravstvenim djelatnicima vrijedne informacije o aktualnim potrebama i nedostacima u zdravstvenom sustavu dok zdravstveni djelatnici mogu u suradnji s udrugama bolesnika pružiti kontinuitet zdravstvene skrbi, posebno bolesnicima s kroničnim i dugotrajnim bolestima. Psihijatar Dragan Lovrović, predstavnik Zavoda za palijativnu medicinu KBC-a Rijeka, dodaje kako će ovakav pristup pridonijeti destigmatizaciji pacijenata te utjecati na humanizaciju medicine, dati zdravstvenoj skrbi humaniju dimenziju. Zbog napretka medicine i sve užih specijalizacija zdravstveni radnici ponekad ne sagledavaju pacijenta kao cjelinu, primijetio je Lovrović dodajući da pacijent treba dobiti sve informacije o svojoj bolesti i opcijama liječenja na njemu razumljiv način i on treba biti taj koji će pridonijeti krajnjoj odluci o načinu provođenja svog liječenja, a i odluku o odbijanju provođenja pojedinih medicinskih postupaka ili zahvata.
