Naime, povodom nedavnog Svjetskog dana prevencije dekubitusa, Marijana Kovaček, dipl.med.techn, viši stručni savjetnik za osiguranje i unapređivanje kvalitete zdravstvene zaštite u Jedinici za kvalitetu KBC-a Osijek, je upravo u suradnji s glavnom sestrom KBC-a Osijek, magistrom sestrinstva Suzanom Luketić i glavnim tehničarom Zavoda za intenzivnu medicinu, Ivanom Kelerajterom, predstavila rezultate osječke bolnice po pitanju dekubitalnih rana na 10. Kongresu HUMS-a.
– Dekubitalni ulkus predstavlja veliki medicinski, ali i zdravstveno-socijalni i ekonomski problem koji uzrokuje niz komplikacija i štetnih utjecaja na ishod liječenja bolesnika. Znači ako imate pacijenta koji zbog dužeg ležanja u jednom položaju dobije dekubitus, vi dobivate i pacijenta čije je liječenje značajno povećava troškove zdravstvene skrbi i pacijenta kojemu se zbog toga produžava hospitalizacija, a njegovo liječenje traži multidisciplinarni pristup. Dekubitalni ulkus je jedan od pokazatelja sigurnosti bolesnika i indikatora kvalitete zdravstvene njege. Pravovremena procjena rizika i mjere prevencije uvelike smanjuju mogućnost nastanka dekubitalnog ulkusa. Stoga smo mi svoje snage usmjerili ka prevenciji, na što smo iznimno ponosni, priča Marijana Kovaček.
Osnovali Povjerenstvo za rane
Tako je u osječkoj bolnici u ožujku 2019. osnovano i Povjerenstvo za rane, koje djeluje kao multidisciplinarni tim s tri liječnika i četiri medicinske sestre.
– Radi se na principu konzilijarnog pregleda na temelju uputnice te se preporuke za liječenje daju sukladno važećim smjernicama za liječenje dekubitusa. Kada govorimo o pacijentima koji su u najvećoj opasnosti od ove vrste rana onda su to oni na Zavodu za intenzivno liječenje koji broji 12 postelja te Kardiovaskularnoj JIL-u koja broji devet postelja. Na nedavnom izlaganju smo jasno prezentirali broj dekubitalnih rana od 2017. do 2021. godine te pokazali korelaciju u odnosu s utrošenim sredstvima u prevenciju. Tako je 2017. u JIL-u evidentirano 57 slučajeva dekubitalnih ulkusa, a te godine utrošeno je 111. 423 kuna za obloge i 17. 216 za pomagala, da bi nakon ulaganja u prevenciju do 2021. godine došli do broja od tek 13 slučajeva dekubitusa i to onih tek prvog ili drugog stupnja. Istovremeno su troškovi za obloge smanjeni na 20. 283 kune. No, kroz to vrijeme smo nabavili 13 antidekubitalnih madraca, a ulaganje u madrace nije ni izbliza toliko skupo kao troškovi za obloge. Sada su sve naše postelje na JIL-u postelje s antidekubitalnim madracima. Treba znati i da su pacijenti na JIL-u zbog svog stanja i priključenosti na respiratore većinom prisiljeni biti u samo jednom položaju, ali sada se s antidekubitalnim madracima ne stvara pristisak na najugroženije zone – iznosi sestra Kovaček.
Naime, dekubitus je upravo oštećenje kože koje nastaje zbog nedostatka krvnog protoka i zbog nadražaja kože iznad kosti gdje je koža bila duže vrijeme pod pritiskom kreveta, invalidskih kolica, sadrenog zavoja, udlage ili drugih tvrdih predmeta.
Ovaj tim je ponosan, kako će poručiti, što su pokazali da ulaganje u prevenciju donosi smanjenje dekubitalnih ulkusa.
