fbpx
back to top
Živi zdravoKad knjiga liječi - psihologinja objašnjava što je biblioterapija

Kad knjiga liječi – psihologinja objašnjava što je biblioterapija

Aristotel je raspravljao o ulozi katarze u postizanju emocionalnog izlječenja, a knjiga je bila jedno od sredstava za izlječenje duše. Knjige su se koristile i kao oblik rehabilitacije vojnika. Danas, biblioterapija je itekako prisutna za unapređenje zdravlja.
Jedna od onih koja u tretmanu često preporuča upravo biblioterapiju je psihologinja Sandra Matošina Borbaš iz Virovitice.
– Biblioterapija se doista koristi u tretmanu mnogih bolesti, a preventivno je možda i raširenija. Brojne knjižnice i škole, ali i druge ustanove koriste biblioterapiju s razvojnim ciljem – prevencije teškoća, kao oblik samospoznaje, učenja o sebi, odnosima, drugima. U kliničkom okruženju ovisi od stručnjaka do stručnjaka. Neke ustanove koje vode brigu o mentalnom zdravlju koriste knjigu u svom radu u dnevnoj bolnici – kaže nam psihologinja.

Pomoćna grana

Napominje kako biblioterapija nije sveobuhvatan psihoterapijski pravac već je “pomoćna” grana art terapije koja koristi neki kreativni postupak kao način na koji dolazimo do unutarnjeg svijeta korisnika. Tome služi i terapija slikanjem, plesom, pokretom…
Premda vrlo važna, biblioterapija ipak ne može koristiti svima pa je na stručnoj osobi procjena kada i s kime se mogu koristiti elementi biblioterapije. Kako to izgleda u praksi za naš portalzdravlje.hr opisala je Matošina Borbaš.

– Nekada se knjiga koristi kao alat kojim potičemo proradu nekih skrivenih emocija i/ili događaja do kojih ne možemo doći kroz razgovor. Nekada knjigu koristimo kao alat da podučimo nekim novim i drugačijim načinima nošenja s emocijama u kojima je osoba predugo. No, tu je vrlo važna vještina terapeuta da prepozna pravi trenutak kada u razgovor ubaciti knjigu, ali i poznavanje literature da bi znao koju knjigu i s kojim ciljem preporučiti – naglašava psihologinja.

Preporuka ili vlastiti izbor

Ponekad je kontraproduktivno preporučiti knjigu koja se bavi tugovanjem osobi koja je u akutnoj fazi tugovanja. Hoće li terapeut preporučiti knjigu ili će osoba na terapiji sam izabrati štivo ovisi od pojedinog slučaja.
-Nekada terapeut ne mora ni preporučiti knjigu već korisnik dođe s knjigom koju upravo čita, a koja snažno utječe na njega. Taj utjecaj je presudan u daljnjem radu i to je bogatstvo koje donosi biblioterapija.
Nećemo svi doživjeti isti roman na isti način. Nema pravila kako se koji roman doživljava, objašnjava psihologinja. To je ono što i čini čitateljske klubove mjestima zanimljviih razmjena mišljenja. Način na koji korisnik doživi knjigu je ono s čime terapeut dalje može raditi.
U svom radu više puta su joj korisnici rekli da su knjigu koju im je preporučila doživjeli drugačije od nje, što je potpuno u redu. Posebno elemente biblioterapije koristi u radu s mladima, ali nema dobi kada se ne može biblioterapija koristiti ukoliko je korisnik otvoren za to. Neki ljudi ne vole knjigu, ne vole čitati te je onda bespredmetno koristiti elemente biblioterapije u radu.
Posebna priča je s knjigama samopomoći jer tu zaista postoji širok raspon literature i treba paziti što kome odgovara – od stila pisanja, načina prezentiranja ideja.
Iako živimo u modernom dobu kada tek jednim klikom stižemo do brojnih mogućnosti. Dobro je znati da za terapiju nekad pomaže dobra, stara knjiga, hvala joj na tome.

Podijelite članak:

spot_imgspot_img
spot_imgspot_imgspot_img

Najnovije

Više iz rubrike

Izabrali čitatelji

Naše rubrike