Razina antitijela ne jamči zaštitu niti je dokaz zaštite
prof. dr. sc. Miro Morović, infektolog opće bolnice Zadar Foto: Duje Klaric / cropix

Najnovija zbivanja, kada i cijepljeni obolijevaju od Covida, a neki obolijevaju po drugi put, nedostatak informacija, treća doza koju građani očito sa zanimanjem čekaju, sve su to pitanja o kojima smo razgovarali s infektologom, prof. dr. Mirom Morovićem iz Zadra.

– Kao da nam je ljeto izazvalo amneziju, primjećujem da se ni pranje ruku više ne ističe, iako je ono dobra zaštita ne samo od COVID-19 virusa. Događa se da je virus, kao što nalazi put do imunološkog sustava mutacijama, pokušao „izbjeći“ cjepivo razvijajući nove mutacije. Postoje medicinski razlozi među kojima je ovaj koji sam spomenuo. U medicinska objašnjenja možemo ubrojati i činjenicu da imunološki odgovor svake osobe nije isti. Dok će kod nekih ono izazvati jaču zaštitu, kod drugih neće. Potom, kod nekih će nakon 4 do 5 mjeseci, zaštita cjepiva padati, kod drugih nakon 6 ili 7 mjeseci, ali jedno je sigurno, zaštitni titar antitijela generalno pada. Dakle, virus je u ovih 11 mjeseci otkako je cjepivo napravljeno našao način da ga mutacijama izbjegne i očito se adaptirao, pogotovo soj koji zovu lambda-delta.

Kad smo već kod antitijela svi se pitaju kako obolijevaju osobe s visokim razinama antitijela?

– Vidite kako ljudima temeljne stvari nisu objašnjene. Mene to zbilja smeta jer ljudi misle da razina antitijela znači izravnu zaštitu. Nije tako jednostavno, istina je da oni u nekoj mjeri koreliraju ali ne znači da jamče zaštitu niti su dokaz zaštite. Ne znam je li vam poznata činjenica da je priča s antitijelima izazvala napad „poslovnog duha“ pa je čak 180 novih tvrtki počelo proizvoditi uređaje za mjerenje antitijela. Moram reći, na žalost. Zato što ljudi koji idu naokolo i mjere razinu antitijela dobivaju samo informaciju o tome jesu li bili u kontaktu s virusom, jesu li to bili neposredno, ili ranije, i takve informacije nikome od građana ne trebaju. Zato, jer ovo što se sad rutinski radi, ne vrijedi. Medicinski relevantna pretraga kojom se dokazuje razina antitijela može se obaviti samo u laboratorijima trećeg stupnja biološke sigurnosti, a to ako ima, možda negdje ima Zagreb, ali u Hrvatskoj takve laboratorije nemamo kao rutinske, u zdravstvenim ustanovama imamo obične laboratorije koji nisu tome namijenjeni ali dobro odgovaraju medicinskim potrebama zdravstvenih ustanova.

Što očekujete da se dalje zbiva?

– Mene brine nekonzistentnost mjera, nisam optimist jer vidim da u ustanovama priučeno osoblje se uzima u dodatne COVID timove. Pa ne mogu radiolozi ili druge struke doći u poziciju da rade u intenzivnim COVID odjelima, respiracijskim centrima i slično. Tako da se ljude priuči. Predlagao sam da se odmah po svršetku proteklog vala organizira obuka za timove koji će znati raditi u COVID jedinicama, da tih timova bude bar dva i da se izmjenjuju po tri mjeseca, da ne ulete u posao koji je i njima i pacijentima strahovit stres i napor a bilo je vremena da se ljude educira.

Znam da pratite recentnu literaturu, koga od naših stručnjaka i znanstvenika vidite da dosljedno interpretira stanje, mjere, i situaciju, jer su toliko oprečni i zalaze u teren koji im nije struka da je to zbilja ugrožavajuće po stvarnost.

– Sve što je rekao Ivica Đikić bilo je utemeljeno, i posve je bio u pravu. A on je jako dobro znao o čemu govori, druga je stvar tko to hoće slušati i kako se odlučuje.

Zabrinjava li vas situacija?

– Zabrinjava me činjenica da su u Francuskoj u nekoliko izolata, zaista samo nekoliko, pronašli vrste mutacija COVID virusa koje nisu mogle biti dijagnosticirane PCR testovima. Te se situacije pribojavam, ako ne možete naći dijagnostiku da uhvatite virus onda to ne bi bilo dobro. No, treba vidjeti razvoj situacija.

Treća doza, dodatna ili booster, kakva je razlika i treba li nam?

– Razlika nije nikakva samo u imenu i primjeni, treća doza je svakako opravdana zaštita i bilo bi jako dobro da se može što više procijepiti trećom dozom. Sada nije tako teško proizvoditi niti nove vrste cjepiva. Kao što vidite, na primjer Pfizer to radi, prilagođava cjepivo mutacijama virusa, jer kad je jednom sekvencioniranje već napravljeno, lakše se određuje koja sekvenca je mutirala pa se i modifikacije cjepiva rade lakše.

Što možemo očekivati od lambda-delta soja virusa?

– Očito je da mijenja karakter infekcije, mogu ga prenositi djeca, mladi, ljudi koji i ne znaju mogu biti cijepljeni nositelji. Kod djece znaju biti temperatura i većinom probavne tegobe, koje oni kratko prebole, za nekoliko dana, ili imaju temperaturu i malo su „šmrkavi“ ali mi ćemo tek vidjeti koje oblike bolesti izaziva i u kojem smjeru sve to skupa ide.

Subscribe
Notify of
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments