fbpx
AktualnoIstražen utjecaj selidbe na dugovječnost kod starijih osoba

Istražen utjecaj selidbe na dugovječnost kod starijih osoba

No, važne su i lokacije, pa tako svaka zemlja ima svoje specifičnosti. Neke lokacije povećavaju dugovječnost više od drugih. No, istraživanje se zasad odnosi na SAD, a proveli su je stručnjaci s MIT-a, Sveučilišta Stanford, a poduprli nacionalni instituti za starenje. Time je osim životnih stilova očekivana duljina života spojena s utjecajem okruženja i okoliša. Promjena mjesta boravka promatrana je počevši od 65-godišnjaka pa do 99- godišnjaka u SAD-u gdje je u seniora uoči umirovljenja na osobito i umirovljenjem, raširen običaj selidbe. Istraživanje su vodili zdravstveni ekonomisti. Jedan od zaključaka istraživanja je i da povećavanjem udaljenosti od ranijeg mjesta stanovanja, povoljno utječe na životni vijek, pa tako često veća razdaljina u istom gradu već daje povoljne efekte. U nekim slučajevima udaljena gradska zona povezana je sa životnim vijekom duljim za godinu dana.

Promjene kroz životne navike

Istraživači su dugo promatrali i značajne regionalne varijacije u očekivanom trajanju života u SAD-u, a često su to pripisivali “zdravstvenom kapitalu”, odnosno, sklonostima pretilosti, pušenju i povezanim čimbenicima ponašanja u regionalnoj populaciji. No, analizirajući utjecaj preseljenja, trenutna studija izolira i kvantificira učinak koji sama lokacija ima na stanovnike. Kao takvo, istraživanje donosi važne nove informacije o poticajima značajnim za zdravstvene ishode u SAD-u. Kako mjesta življenja utječu na očekivani životni vijek? Važnom se jasno pokazala vrsta dostupne medicinske skrbi. Drugi mogući poticaji uključuju klimu, zagađenje, kriminal, sigurnost u prometu i drugo. Nalazi su objavljeni u American Economic Review.

Za potrebe studije analizirana je baza podataka Medicare-a od 1999. do 2014., fokusirajući se na stanovnike SAD-a u dobi od 65 do 99 godina. Na kraju je istraživački tim proučio 6,3 milijuna korisnika sustava Medicare. Oko 2 milijuna osoba preselilo se iz jedne američke “zone putovanja” u drugu, a ostali su bili slučajni uzorak od 10 posto ljudi koji se nisu preselili tijekom 15-godišnjeg razdoblja studija. Američki popisni biro definira oko 700 zona putovanja na nacionalnoj razini.
Središnji element studije uključuje uvid u to kako su ljudi s istih lokacija prošli pri preseljenju na različita odredišta, na primjer, ako iz Bostona prelaze u Minneapolis s niskom smrtnošću, u Houston s visokom smrtnošću. Dakako da su analizirane i životne navike i zdravstveno stanje stanovništva. Naravno, različitost zdravstvenih profila stanovnika uključena je i promatrane su promjene kroz životne navike i okruženje. Tako su, među milijunima promatranih iz baza medicinskih podataka analizirani zapisi o 27 različitih bolesti i stanja – u rasponu od raka pluća i dijabetesa preko depresije – do standardnog modela rizika smrtnosti, kako bi kategorizirali cjelokupno zdravlje starijih osoba kada se sele. Koristeći to stručnjaci su htjeli uzeti širok raspon mjerila zdravlja prije preseljenja i nakon njega, uključujući različita odredišta.

Utjecaj na zdravstvenu politiku

Studija je otkrila da mnoga urbana područja na istočnoj i zapadnoj obali – uključujući New York City, San Francisco i Miami – imaju pozitivne učinke na dugovječnost starijih osoba koje se tamo sele. Neka područja na srednjem zapadu, uključujući Chicago, također imaju dobar rezultat. Nasuprot tome, veliki dio juga ima negativne učinke na dugovječnost starijih osoba koje se tamo sele, uključujući veći dio Alabame, Arkansas, Louisianu i sjevernu Floridu. Veći dio jugozapada, uključujući dijelove Teksasa, Oklahome, Novog Meksika i Arizone, prolazi slično. Znanstvenici procjenjuju da zdravstveni kapital u obliku korisnih zdravstvenih navika čini oko 70 posto razlike u dugovječnosti u područjima SAD-a, a da učinci lokacije utječu s oko 15 posto. Utjecaji preseljenja u populaciji starije dobi mogli su razlikovati u odnosu na dugogodišnje stanovnike.
Važnost rezultata će, kako najavljuju eksperti, sigurno utjecati na zdravstvenu politiku u narednim godinama. Što zapravo čini razliku? Istraživači rade na nekoliko novih studija o zdravstvenim praksama kako bi vidjeli kakav utjecaj razlike na temelju mjesta mogu imati; jedno istraživanje usredotočeno je na liječnike, a drugo se bavi epidemijom propisivanja opioida na recept, treća korištenjem zdravstvene zaštite i druge čimbenike od utjecaja na zdravlje, bolesti i smrtnost.

Podijelite članak:

spot_imgspot_img
spot_imgspot_imgspot_img

Najnovije

Više iz rubrike

Izabrali čitatelji

Naše rubrike