Ipak, broj hospitaliziranih se ne smanjuje, pa je i na kraju prošlog tjedna osam osoba u jedinici intenzivnog liječenja, dok je preostalih 50 na zaraznom odjelu. Pojava novih varijanti virusa ne daje pretjerano veliku nadu da će se dugoročno stanje ubrzo popraviti. Doc.prim.dr.sc. Ljiljana Betica Radić sa Zaraznog odjela Opće bolnice Dubrovnik, u mirovini je, svakodnevno radi cijelo vrijeme pandemije dežurajući tri puta tjedno.
-Osobe na bolničkom liječenju uglavnom su necijepljene, posebno kada govorimo o osobama respiratoru. Ako su cijepljeni, to su uglavnom osobe starije životne dobi, imaju više od 80 godina koji su se davno cijepili drugom dozom, početkom godine. Imunitet slabi nakon 6 mjeseci i oni tu treću dozu koja bi bila spasonosna da ih zaštiti nisu primili na vrijeme.
Jedna od teorija koja se spominje u javnosti jest da cijepljene osobe možda neće biti zaražene koronavirusom, ali će dobiti upalu pluća ili će njihova bolest biti nevidljiva na PCR testu?
-Ono što znamo iz studija jest da ako se primi jedna doza Pfizer cjepiva zaštita je 33 % sa dvije 88 % a s tri doze zaštita je više od 92%. U pravilu osobe koje se cijepe tri puta ne bi trebale oboljeti. Naravno, u medicini nije ništa sto posto, pa osobe koje su izuzetno imunokompromitirane i starije dobi, moguće je da dobije bolest iako je triput cijepljen. Što se tiče dijagnostike, ona je mikrobiološka, bilo da se uzima antigenski test ili PCR test što je molekularna dijagnostika. Ukoliko nismo mikrobiološkom ili molekularnom pretragom dokazali da se radi o koronavirusu, na CT-u bude dosta jasan nalaz. U tom slučaju bitna je epidemiološka anamneza i status pacijenta. Tako da je visoka sumnja na Covid-19 dostupna ne samo mikrobiološkim testovima, nego i drugim metodama jer su promjene na plućima jasno vidljive i na CT-u.
Nova varijanta koronavirusa se pojavila u Južnoj Africi, poduzimaju se već određene mjere zaštite, podržavate li i može li se već sada znati kako će se “ponašati” ta nova varijanta Sars-CoV-19?
-Znamo da nam je još uvijek dominantna delta varijanta koja nam je došla iz Indije. Iz Južne Afrike već od rujna 2020. imamo varijantu beta koja ima četiri mutacije. Ona je problematična jer aktualna cjepiva ne djeluju tako dobro kao na druge varijante. Zbog toga je sigurno da za takvu varijantu koja bi možda imala i mogućnosti da se lakše širi, treba uvesti sve potrebne mjere da se ne uveze. Naravno da podržavam sve mjere koje će osigurati sve mjere da se ne širi.
Međutim, moram istaknuti da ovo nije samo pitanje Južnoafričke Republike. Gdje god je slobodno širenje virusa, on će se mijenjati jer je to njegovo adaptacijsko i evolucijsko svojstvo. To znači da i u Republici Hrvatskoj imamo slobodno širenje virusa i događaju se njegove brojne mutacije. Mi ćemo to samo znati sekvencioniranjem gena jer se jedan dio uzoraka šalje na potvrdu. U Hrvatskoj prevladava delta soj virus kao i u većini EU. Ali i kod nas se može dogoditi s obzirom da imamo slobodno širenje virusa neka nova varijanta koronavirusa. Zato i želimo da se što više ljudi cijepi i pridržava se protuepidemijskih mjera.
Jednom ste rekli kako su virusi postojali milijunima godina prije nas i kako će postojati i milijunima godina nakon nas.
-Pa naravno, virusi su gotovo pa prvi živi agensi na svijetu. Mogu izdržati ekstremne atmosferske uvjete. Ovo sigurno nije zadnji virus koji se javlja, a da može napraviti pandemiju. On je bio opisan kao prijetnja 10 prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, kao agens X. Dakle, očekivalo se da se možda neka pandemija ovakve vrste dogoditi.
