Kada smo prvi puta objavili ovaj članak na listi pomagala HZZO-a nalazio se tek jedan uređaji za potpomognuto disanje (CPAP). Danas je pak dostupno više modela CPAP uređaja za liječenje opstruktivne ili centralne apneje u snu. Uz, dakako, zadovoljene medicinske kriterije: ozbiljne i dokazane apneje.
Zadnji uređaj na listu HZZO-a dodan je u ožujku 2025. Valja naglasiti da HZZO odobrava uređaje za potpomognuto disanje te maske za uređaj za potpomognuto disanje. Također, HZZO prilikom uvrštavanja modela proizvođača zahtjeva određene tehničke uvjete: automatsko podešavanje tlaka, ovlaživač, funkcija “rampa” te mogućnost očitanja podataka. Ovo posljednje od velike je važnosti i za pacijenta.
Naime, svake godine potrebno je dostaviti dokaz da se uređaj koristi (upravo ispis iz memorije uređaja). Na temelju toga HZZO odobrava daljnje korištenje za pacijenta.
Dijagnostički kriteriji za dobivanje uređaja
Iako je od 2021. do danas promijenjen asortiman uređaja kojeg odobrava HZZO, uvjeti odobrenja nisu relativno olabavljeni – kriteriji dijagnoze i dokaza korištenja ostali su konzistentni i strogi.
Ukratko, dijagnostički kriteriji za odobrenje uređaja pacijentima su sljedeći:
- Opstruktivna ili centralna apneja potvrđena polisomnografijom ili poligrafijom u ugovornoj ustanovi.
- Indeks apneja-hipopneja (AHI):
- Više od 30 u jednom satu, bez dodatnih uvjeta.
- Od 15 do 30 u jednom satu, ako su prisutna tri ili više od sljedećih stanja:
- Dnevna pospanost,
- Arterijska hipertenzija,
- Preboljeli moždani udar ili prolazni ishemijski napad (TIA),
- Srčana bolest (primjerice fibrilacija atrija),
- Indeks tjelesne mase (BMI) veći od 30.
Kako do CPAP uređaja preko HZZO-a
Pacijenti s apnejom, ili sumnjom u apneju, prvo moraju razgovarati sa svojim obiteljskim liječnikom. Obiteljski doktor napisat će uputnicu za pulmologa ili neurologa, ovisno o zdravstvenom stanju i dijagnozi.
Kod specijalista se provodi snimanje spavanja radi utvrđivanja postojanja i težine apneje (AHI indeks). Na temelju rezultata se postavlja dijagnoza. Obavezno se radi i procjena učinkovitosti CPAP-a, odnosno u kontroliranim uvjetima pacijent isproba uređaj. Dokaže li se poboljšanje simptoma i podnošljivost uređaja, specijalist može ispuniti doznaku i ispunjava obrazac za ortopedsko pomagalo.
Imate li bilo kakve sumnje, simptome i slično, obratite se svojem liječniku s punim povjerenjem. Ako su vaša iskustva dobivanja CPAP uređaja drugačija od ovoga što smo opisali, slobodno nam se obratite putem maila redakcija@portalzdravlje.hr.
Apneja, poremećaj spavanja i zastoj disanja u snu, nažalost, često je neprepoznato i neliječeno stanje. Najlakše ju je prepoznati ako glasno hrčete te ako se ujutro osjećate umorno, piše dnevnik The New York Times.
Kao “školski primjer” navodi slučaj žene u pedesetim godinama, učinkovito liječene od depresije, no i dalje sa simptomima umora, pospanosti i letargije. Psihijatar joj je savjetovao da jednu noć provede u laboratoriju za spavanje (kakav primjerice u Hrvatskoj postoje na Klinici u Vrapču). Otkriveno je da žena tijekom spavanja doživljava mikrobuđenja oko 18 puta na sat. Takvo spavanje ne obnavlja ni tijelo ni mozak. Tijekom noći prestala bi disati više od deset sekundi odjednom, nakon čega bi uslijedilo hrkanje i dahtanje da bi podigla razinu kisika u krvi.
Dijagnosticirana joj je opstruktivna apneja, a liječnici tvrde da je to često neliječeno stanje koje može rezultirati lošom kvalitetom života, rizikom od razvoja srčanih bolesti, moždanog udara, dijabetesa, pa čak i raka, te čak trostruko povećava rizik nesreće pri upravljanju motornim vozilima.
Većina bez dijagnoze
Opstruktivna apneja u snu pogađa oko 9 posto žena i 24 posto muškaraca, od kojih je većina srednje ili starije dobi, no čak devet od deset odraslih osoba s ovim izlječivim stanjem ostaje nedijagnosticirano, prema Američkoj akademiji za medicinu spavanja.
Apneja pogađa dvije od pet osoba koje imaju indeks tjelesne mase veći od 30, te tri od pet s metaboličkim sindromom, objavile su dr. Sigrid C. Veasey i dr. Ilene M. Rosen u The New England Journal of Medicine.
Iako apneja za vrijeme spavanja povremeno pogađa i vitke osobe koje mogu, na primjer, imati malu čeljust ili veliki jezik, kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom, višak masnog tkiva u jeziku i grlu može blokirati dišne putove kada se mišići grla opuste u snu. To će se najvjerojatnije dogoditi kada ljudi spavaju na leđima.
Gubitak težine pomaže, ali ne može uvijek riješiti problem. Dr. Rosen ispričala je slučaj muškarca u 40 -im godinama koji se liječio od zastoja srca i izgubio 40 kilograma. Ipak, cijelo je vrijeme ostao umoran, a njegova je žena rekla da je hrkao toliko glasno da je noću morala nositi čepiće za uši. Zatim je u jednom časopisu čitala o apneji i inzistirala da posjeti laboratorij za spavanje, gdje su snimke pokazale da mu je disanje poremećeno 45 puta na sat, zbog čega mu je razina kisika u krvi noću pala na 65 posto od normalne.
Ovi prekidi sna stvaraju osjećaj da ste ostali budni cijelu noć. Svakako se odlučite za testiranje ako ustajete četiri ili više puta noću kako biste se pomokrili, ako se ujutro budite s vrlo suhim ustima ili glavoboljom. Brzo zaspite pred televizorom, neraspoloženi ste, razdražljivi i teško se koncentrirate. Vaše vrijeme reakcije i brzina pri izvršavanju zadataka usporavaju se kao da ste pet godina stariji nego što doista jeste.
Mogućnosti liječenja
Apneja se danas učinkovito liječi noćnim uređajem zvanim CPAP (Continuous positive airway pressure), koji osigurava konstantno pozitivan tlak dok spavač udiše i izdiše preko maske. Nažalost, neki bolesnici iznimno teško podnose CPAP. Neki se nikako ne uspijevaju naviknuti na aparat te u periodu navikavanja imaju osjećaj kako im je još gore nego prije. Ipak, otprilike trećina korisnika kaže da im je potpuno promijenio živote.
Inače, u Hrvatskoj je HZZO CPAP uređaj uvrstio na listu pomagala te ga mogu dobiti svi pacijenti koji zadovoljavaju kriterije – AHI indeks (broj gušenja) veći od 15 dnevno.
Druga mogućnost liječenja je stimulator hipoglosalnog živca koji se kirurški implantira kako bi pomaknuo jezik prema naprijed i održao dišne putove otvorenima tijekom sna. Iako ne poništava u potpunosti apneju, dr. Veasey ističe da se pacijenti osjećaju puno bolje. Ostale mogućnosti uključuju udlagu postavljenu u usta za guranje donje čeljusti prema naprijed te korištenje prepreka, poput teniskih loptica umetnutih u stražnju stranu pidžame, kako bi se pacijenti obeshrabrili da spavaju na leđima.
Za one kojima je to potrebno, smanjenje tjelesne težine važno je čak i ako se koristi uređaj poput CPAP-a. Više od polovice osoba s prekomjernom tjelesnom težinom s blagom apnejom u snu postaje bolje s gubitkom od “samo 22 kilograma”, napisali su liječnici. Posebno upozoravaju da upotreba alkohola, benzodiazepina i opioida može samo pogoršati apneju.
