Riječ je o istraživanju u okviru Sveučilišnog poslijediplomskog interdisciplinarnog doktorskog studija Molekularne bioznanosti osječkog liječnika dr.sc. Ivana Štefanca, koji priznaje da su rezultatima ovog istraživanja tek načeta brojna pitanja u iznalaženju rješenja za zaustavljanje progresa razvoja tumora.
-Istraživanjem na kojem se onda bazirala i moja doktorska disertacija dogodilo nam se da smo ušli malo dublje u evoluciju tumora i u sam proces zbivanja u našem organizmu, te smo došli do zaključka da postoji više signalnih puteva koji aktiviraju tumorske procese u tkivima.
Prije nas su neke japanske studije dokazale da je Hedgehog (Hh) signalni put na ovakav način aktivan u stanicama karcinoma ovarija, odnosno u ginekološkim tumorima. No, mi smo sada dokazali da je aktivan i kod muškaraca u prostati što je vrlo bitno, jer sada imamo indicije i da je vjerojatno aktivan i u stanicama tumora pluća i stanicama karcinoma dojke. Ovime smo zapravo otvorili Pandorinu kutiju jer smo otvorili prostor za daljnja istraživanja.
Naime, rak prostate drugi je po učestalosti tip raka kod muškaraca. Cilj ovog rada bilo je istražiti ulogu signalnog puta Hedgehog-GLI u primarnom raku prostate i to baš u svrhu otkrivanja novih prognostičkih biomarkera te njegove uloge u održavanju rasta stanica raka. U ovom istraživanju smo vidjeli da je ovaj signalni put u stanicama karcinoma prostate samo jedan od aktivnih puteva i otvara dodatnu problematiku jer se postavlja pitanje hoće li se njegovim zaustavljanjem spriječiti daljnja progresija tumora prostate ili ne. Ono što smo vidjeli je da su svi ti putevi povezani i to je jedna rošada biokemijskih procesa. Hedgehog (Hh) signalni put je visoko konzerviran i očuvana evolucijski put koji inače u zdravom organizmu sudjeluje u biogenezi muških spolnih organa, ali u nekom trenutku može biti hiperaktiviran i dovodi do onkogeneze i pojačanog stvaranja tumorskih tkiva, objašnjava ovaj liječnik, inače zaposlenik Doma zdravlja Osječko – baranjske županije, koji bi kroz pola godina trebao završiti i specijalizaciju iz pulmologije za koju edukaciju obavlja na Klinici za plućne bolesti Jordanovac.
Buduća istraživanja
Zanimljivo je i da je do ovog istraživanja došlo kada je dr.sc. Štefanca u istraživački tim pozvala dr. sc. Sonja Levanat, voditeljica Laboratorija za nasljedni rak Zavoda za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković.
– U Institutu su znali da u Osijeku postoji porast karcinoma prostate, ali i da postoji bogata zbirka preparata tumora te se željelo ispitati nešto što se nije ispitivalo i to tako da prikupimo preparata tumora prostate i uz njih one netumorske. U istraživanju smo imali pet stupnjeva tumora od gradus 1 do gradus 5, te zdravo tkivo prostate pa smo to uspoređivali i paralelno s time imali znanstveni način rješavanja problematike i to uzgojem stanica u laboratoriju i testiranja stanica u laboratoriju. Bio je to istraživački splet više metoda od patofizioloških do izolacija DNA i RNA.
Kada smo sve napravili došli smo do zaključka da signalni putevi itekako igraju ulogu i pokazali da je pozitivan signalni put i dio normalnog organizma, ali poremećaj u njegovom kaskadnom putu vodi ka bolesti. Treba reći i da on nije jedini put koji dovodi do karcinoma prostate, te smo mi istraživali tek jedan segment.
Tumori su jedna ogromna pojava, ali su nama u fokusu zadnjih 40- ak godina od kada je medicina počela napredovati s biološkom terapijom. Sretni smo što smo vidjeli da otvaramo prostor budućim istraživanjem kako bi se pronašli točno određeni sljedovi i mjesta gdje bi se moglo zaustaviti napredovanje tumora. Poanta cijele priče je kliničko ispitivanje budućih lijekova i liječenja, kaže dr. sc. Štefanac.
Inače, recimo kako je doktorski studij Molekularne bioznanosti u ovom obliku moguće završiti tek u Osijeku,a njegovoj izvrsnosti doprinosi činjenica da se eksperimenti i nastava obavljaju na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, dio edukacije na suradnom sveučilištu u Grazu, a treća suradna ustanova je Sveučilište Dubrovnik. Recimo kako je mentor ovog istraživanja bio dr.sc. Petar Ozretić s Instituta Ruđera Boškovića, dok je komentor bila dr. sc.Sonja Levant, a studijski savjetnik u Osijeku pri doktorskom studiju Molekularne bioznanosti pri Odjelu za biologiju prof.dr.sc. Vera Cesar.
