Najveći obuhvat cijepljenih prvom dozom postignut je u Gradu Zagrebu: 58,9 posto ukupnog stanovništva, odnosno 70,6 posto odraslog stanovništva, a završeno cijepljenje u najvećem je obuhvatu ostvareno također u Zagrebu – 53,2 posto ukupnog stanovništva, odnosno 64,1 odraslog stanovništva.
Udio cijepljenih raste od nižih prema višim dobnim skupinama do dobi 70-74 godine, te je u dobi 70-74 godine najviši udio cijepljenih koji iznosi 87,65 posto za prvu dozu. U dobi 65 godina i više cijepljeno je 74,8 posto građana jednom dozom, odnosno 69,6 posto s dvije doze.
Najmanje je cijepljenih u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji 42,1, prvom dozom i 37,9 s obje doze, zatim u Zadarskoj 42 i 38,9 posto, u Šibensko-kninskoj 42,4 i 39,3 posto, te u Splitsko-dalmatinskoj 42,5 i 38,2 posto.
Zahvaljujem svim našim sugrađanima koji su se odlučili cijepiti te i sve ostale pozivamo na cijepljenje. Sada možemo zaključiti da je više onih koji su se cijepili nego onih koje se još nisu odlučili na taj korak, poručio je ravnatelj HZJZ-a, dr. Krunoslav Capak.
Posebno je pozvao na cijepljenje sve one s kroničnim bolestima.
Liječnike na punktovima građani često pitaju mogu li se cijepiti s obzirom na bolesti koje imaju te s obzirom na prethodne alergijske reakcije. Kronične bolesti su upravo razlog za prioritetno cijepljenje: ako imate kronične bolesti, tim više se trebate odmah cijepiti. Ako niste sigurni, ponesite svoju medicinsku dokumentaciju na cijepljenje, dodao je Capak.
Vezano uz alergije, čak i teža prethodna alergijska reakcija na lijekove u velikoj većini slučajeva samo zahtijeva da se osoba nakon cijepljenja zadrži 15 minuta duže na mjestu cijepljenja pod nadzorom liječnika, kazao je.
Alergije na hranu i pelud nisu važne kod cijepljenja i svi se mogu cijepiti. Zdravstvene prepreke (kontraindikacije) za cijepljenje zbog kojih se osoba nikako ne može cijepiti ima izrazito mali broj osoba, manje od dva posto populacije sudeći po zemljama u kojima je cijepljeno više od 98 posto populacije, istaknuo je Capak.
