Na suprotnoj strani “ljestvice” nalaze Češka, Slovačka, Litva i – Hrvatska, kao zemlje s najmanjim postotkom ispitanika sa depresijom. Konkretno, u Hrvatskoj je 3,2 posto ispitanika depresivno dok je europski prosjek 6,4 posto uz velike razlike među zemljama. Tako su visoki postoci u Islandu i Njemačkoj, a najniži u nabrojanim zemljama među kojima je i Hrvatska. Još jedna specifičnost Hrvatske u ovim rezultatima, koje je objavio Lancet, jest što nema razlike u pojavnosti depresije s obzirom na spol. Velike spolne razlike odnosno puno učestalija depresija kod žena evidentna je u svim ispitanim zemljama izuzev Hrvatske i Finske. Konkretno, naši podaci pokazuju da je učestalost gotovo jednaka i kod muškaraca i kod žena.
Zahvaća više od 300 milijuna ljudi
Depresija je, kako stoji u ovom radu, veliki uzrok nesposobnosti, povećava rizik od prerane smrti, smanjuje kvalitetu života te je veliki teret zdravstvenim sustavima, a prema procjenama zahvaća više od 300 milijuna ljudi na svijetu.
U gore navedenom razdoblju kroz EHIS su podatke prikupili odnosno obradili u smislu objave ovih rezultata UK Medical Research Council and CIBER Epidemiology and Public Health (CIBERESP).
Uz napomenu kako upravo ovako velike razlike među europskim zemljama još jedanput dokazuju da svaka zemlja ima svoje osobitosti radi kojih su potrebna daljnja i pojedinačna istraživanja, navode se i neke generalne karakteristike. Te su karakteristike uočene u većini zemalja i pokazuju da je prevalencija viša kod starijih ljudi, u zemljama koje su izvan EU, u ljudi koji žive u manje naseljenim krajevima, koji imaju višak kilograma, pušači su i imaju sjedilački način života.
Također, utvrđeno je prema ovim podacima i da prevalencija pada kako rastu prihodi i razina obrazovanja, a treba napomenuti kako su podaci prikupljani u vrijeme prije pandemije.
