Otkucaji srca “preko 200”, napad nakon kojeg slijede iscrpljenost i izniman umor. Sve to praćeno je, dakako, brigom kad će opet i hoće li se potom, da tako kažemo, srce smiriti. Tako je izgledao život Miroslave Kelave. Hrabra žena podijelila je svoje iskustvo fibrilacije atrija na obilježavanju Svjetskog tjedna te najčešće srčane aritmije. Stanje je to koje višestruko povećava rizik od moždanog, a koje uz simptome kakve je doživjela Miroslava, pak ne mora pokazivati ranije baš nikakve tipične znakove. Stoga ne čudi da je ova aritmija jedan od pet glavnih uzroka kardiovaskularnih hospitalizacija u Hrvatskoj. Sve se to moglo čuti na spomenutom obilježavanju održanom u organizaciji Radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva te udruge Ritam srca.
Iako najčešća te s mogućim fatalnim posljedicama fibrilacija atrija u Hrvatskoj uspješno se liječi. Upravo to prošla je i Miroslava. Njezin život nakon ablacije izgleda sasvim drukčije što su svi okupljeni mogli i vidjeti u videu s njezinim iskustvom.
Predsjednik spomenute radne skupine, prof. dr. sc. Šime Manola, iznio je i važne podatke koji pokazuju kako je hrvatska kardiologija u samom vrhu kad je riječ o ovom liječenju. Stojimo usporedo s Češkom, zemljom s dugom tradicijom liječenja fibrilacije atrije, prema broju obavljenih postupaka na milijun stanovnika. Nadalje, riječ je o postupku koji se kod nas prosječno čeka tri mjeseca. Pri tome se to odnosi na elektivne zahvate. Usporede radi ablaciju pacijenti u Sloveniji ili primjerice Švedskoj čekaju duže od godinu dana.
Na iznimnim rezultatima hrvatskoj struci čestitala je i zdravstvena administracija koja je na ovom obilježavanju najavila daljnju podršku hrvatskoj kardiologiji i elektrofiziologiji. Područjima hrvatske medicine za koje je suglasno na ovom događaju poručeno da čine iskorak i odstupaju od prosjeka. Kako prepoznati i reagirati te spriječiti ozbiljne posljedice ove aritmije, informacije su temeljito dostupne na stranicama udruge Ritam srca.
