Također nas je upozorila na međusobnu povezanost zdravlja, ekosustava, lanaca opskrbe, obrazaca potrošnje i ograničenja planete. O tome, među ostalim, govori EU strategija “Od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav čije planove stalno promiče Ured EK za okoliš i kojemu je osnova pokrenuti EU Green deal.
Nedvojbeno je da strategiju nužno traže očuvanje zdravlja ljudi i planete. Aktualna pandemija samo je jedan primjer koliko su oni narušeni. Sve češća pojava suša, poplava, šumskih požara i novih štetnih organizama stalno nas podsjeća da je naš prehrambeni sustav ugrožen i da mora postati održiviji i otporniji.
Strategija „Od polja do stola” novi je sveobuhvatni pristup vrednovanju održivosti hrane u Europi. To je prilika za poboljšanje načina života, zdravlja i okoliša. Stvaranje povoljnog prehrambenog okruženja trebalo bi olakšati odabir zdrave i održive prehrane, a pridonijet će poboljšanju zdravlja i kvalitete života potrošača te društvu pomoći da smanji troškove povezane sa zdravljem. U sadašnjoj krizi uzrokovanoj pandemijom, potreba za kraćim lancima opskrbe postala je još izraženija.
Europska hrana već predstavlja standard na globalnoj razini jer je sigurna, dostupna u obilnim količinama, bogata hranjivim tvarima i iznimno kvalitetna. Rezultat je to dugogodišnjeg rada na politikama EU u području zaštite zdravlja ljudi, životinja i bilja te napora poljoprivrednika, ribara i proizvođača u akvakulturi. Europska bi hrana sada trebala postati globalni standard i u području održivosti. Svrha je strategije nagraditi poljoprivrednike, ribare i druge subjekte u prehrambenom lancu koji su već prešli na održive prakse, omogućiti prelazak ostalim poljoprivrednicima i otvoriti im nove poslovne mogućnosti.
Poljoprivreda EU jedini je veliki sustav u svijetu u kojem su smanjene emisije stakleničkih plinova (za 20 posto od 1990.). Međutim, ni u samoj EU taj put nije bio ni linearan ni ujednačen među državama članicama. Osim toga, proizvodnja, prerada, maloprodaja, pakiranje i prijevoz veliki su onečišćivači zraka, tla i voda i proizvođači emisija stakleničkih plinova te nanose veliku štetu bioraznolikosti.
Iako je u EU u mnogim područjima već počeo prelazak na održive prehrambene sustave, oni su i dalje jedan od glavnih uzročnika klimatskih promjena i uništavanja okoliša. Stoga je potrebno hitno smanjiti ovisnost o pesticidima i antimikrobnim sredstvima, smanjiti pretjeranu upotrebu gnojiva, povećati ekološki uzgoj, poboljšati dobrobit životinja i smanjiti gubitak bioraznolikosti.
Poljoprivreda je odgovorna za 10,3 posto emisija stakleničkih plinova u EU od kojih gotovo 70 posto potječe iz sektora stočarstva. Riječ je o emisijama stakleničkih plinova koji nisu CO2 (metan i dušikov oksid). Osim toga, 68 posto ukupnog poljoprivrednog zemljišta koristi se za uzgoj životinja. Uz poticanje održivih praksi u sektoru prerade hrane, veleprodaje, maloprodaje, ugostiteljstva i usluga prehrane, u izgradnji pravednih, snažnih i održivih prehrambenih sustava ključnu će ulogu imati pitanja kao što su socijalna zaštita radnika, radni i stambeni uvjeti te zaštita zdravlja i sigurnosti radnika.
Ta pitanja naglasila je i COVID pandemija, kao što je naglasila značaj već ranije uspostavljenih težnji da se očuva cjenovna pristupačnost hrane. Uz to je važno ostvarivanje pravednijeg ekonomskog poretka u opskrbnom lancu, tako da u konačnici, najodrživija hrana bude i cjenovno najpristupačnija. Uz to ide poticanje konkurentnosti sektora opskrbe, promicanje fair trade trgovine. Time se ide ka stvaranju novih poslovnih prilika uz istodobno osiguravanje jedinstvenog tržišta te zdravlja i sigurnosti na radu.