fbpx
back to top
NaslovnaAktualnoEU strategija definira potrebu za održivim prehrambenim sustavom

EU strategija definira potrebu za održivim prehrambenim sustavom

Također nas je upozorila na međusobnu povezanost zdravlja, ekosustava, lanaca opskrbe, obrazaca potrošnje i ograničenja planete. O tome, među ostalim, govori EU strategija “Od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav čije planove stalno promiče Ured EK za okoliš i kojemu je osnova pokrenuti EU Green deal. 

Nedvojbeno je da strategiju nužno traže očuvanje zdravlja ljudi i planete. Aktualna pandemija samo je jedan primjer koliko su oni narušeni. Sve češća pojava suša, poplava, šumskih požara i novih štetnih organizama stalno nas podsjeća da je naš prehrambeni sustav ugrožen i da mora postati održiviji i otporniji.

Strategija „Od polja do stola” novi je sveobuhvatni pristup vrednovanju održivosti hrane u Europi. To je prilika za poboljšanje načina života, zdravlja i okoliša. Stvaranje povoljnog prehrambenog okruženja trebalo bi olakšati odabir zdrave i održive prehrane, a pridonijet će poboljšanju zdravlja i kvalitete života potrošača te društvu pomoći da smanji troškove povezane sa zdravljem. U sadašnjoj krizi uzrokovanoj pandemijom, potreba za kraćim lancima opskrbe postala je još izraženija.

Europska hrana već predstavlja standard na globalnoj razini jer je sigurna, dostupna u obilnim količinama, bogata hranjivim tvarima i iznimno kvalitetna. Rezultat je to dugogodišnjeg rada na politikama EU u području zaštite zdravlja ljudi, životinja i bilja te napora poljoprivrednika, ribara i proizvođača u akvakulturi. Europska bi hrana sada trebala postati globalni standard i u području održivosti. Svrha je strategije nagraditi poljoprivrednike, ribare i druge subjekte u prehrambenom lancu koji su već prešli na održive prakse, omogućiti prelazak ostalim poljoprivrednicima i otvoriti im nove poslovne mogućnosti.

Poljoprivreda EU jedini je veliki sustav u svijetu u kojem su smanjene emisije stakleničkih plinova (za 20 posto od 1990.). Međutim, ni u samoj EU taj put nije bio ni linearan ni ujednačen među državama članicama. Osim toga, proizvodnja, prerada, maloprodaja, pakiranje i prijevoz veliki su onečišćivači zraka, tla i voda i proizvođači emisija stakleničkih plinova te nanose veliku štetu bioraznolikosti.

Iako je u EU u mnogim područjima već počeo prelazak na održive prehrambene sustave, oni su i dalje jedan od glavnih uzročnika klimatskih promjena i uništavanja okoliša. Stoga je potrebno hitno smanjiti ovisnost o pesticidima i antimikrobnim sredstvima, smanjiti pretjeranu upotrebu gnojiva, povećati ekološki uzgoj, poboljšati dobrobit životinja i smanjiti gubitak bioraznolikosti.

Poljoprivreda je odgovorna za 10,3 posto emisija stakleničkih plinova u EU od kojih gotovo 70 posto potječe iz sektora stočarstva. Riječ je o emisijama stakleničkih plinova koji nisu CO2 (metan i dušikov oksid). Osim toga, 68 posto ukupnog poljoprivrednog zemljišta koristi se za uzgoj životinja. Uz poticanje održivih praksi u sektoru prerade hrane, veleprodaje, maloprodaje, ugostiteljstva i usluga prehrane, u izgradnji pravednih, snažnih i održivih prehrambenih sustava ključnu će ulogu imati pitanja kao što su socijalna zaštita radnika, radni i stambeni uvjeti te zaštita zdravlja i sigurnosti radnika.

Ta pitanja naglasila je i COVID pandemija, kao što je naglasila značaj već ranije uspostavljenih težnji da se očuva cjenovna pristupačnost hrane. Uz to je važno ostvarivanje pravednijeg ekonomskog poretka u opskrbnom lancu, tako da u konačnici, najodrživija hrana bude i cjenovno najpristupačnija. Uz to ide poticanje konkurentnosti sektora opskrbe, promicanje fair trade trgovine. Time se ide ka stvaranju novih poslovnih prilika uz istodobno osiguravanje jedinstvenog tržišta te zdravlja i sigurnosti na radu.

Podijelite članak:

Najnovije

Više iz rubrike

Izabrali čitatelji

Naše rubrike