Riječ je o prvoj studiji koja je procijenila globalne utjecaje pandemije na velike depresivne i anksiozne poremećaje, navodeći ih prema dobi, spolu i lokaciji u 204 zemlje u 2020. godine.
Rezultati pokazuju da su se prošle godine slučajevi velikih depresivnih i anksioznih poremećaja povećali za 28, odnosno 26 posto. Pandemija je ozbiljno utjecala na mentalno zdravlje, a studija pokazuje da su žene i mladi jače pogođeni od muškaraca i starijih ljudi.
“Žene su više pogođene društvenim i ekonomskim posljedicama pandemije”, objašnjava voditelj istraživanja Damien Santomauro sa Sveučilišta u Queenslandu.
Žene su preuzele dodatnu odgovornost u brizi i održavanju kućanstva zbog zatvaranja škola ili zato što se članovi obitelji nisu osjećali dobro.
“Žene također imaju niže plaće, manju štednju i manje sigurno zaposlenje od muškaraca, pa su financijski ugroženije tijekom pandemije. Osim toga, mnoge su se žene suočile s povećanim rizikom od nasilja u obitelji”, rekao je Santomauro.
Veću pogođenost mladih ljudi objašnjava “zatvaranjem škola i visokih učilišta, kao i širim ograničenjima koja onemogućavaju mlade ljude u interakciji s vršnjacima”.
Postoji, kaže, i veća vjerojatnost da će mladi ljudi ostati nezaposleni nakon gospodarske krize.
Studija, koju su vodili akademici sa Sveučilišta Queensland u Australiji, govori o 76 milijuna dodatnih slučajeva anksioznosti i 53 milijuna dodatnih slučajeva velikog depresivnog poremećaja u odnosu na procjene da se epidemija nije pojavila
Autori studije upozorili su na nedostatak kvalitetnih podataka o utjecaju pandemije na mentalno zdravlje u mnogim siromašnijim zemljama.
